Omjer izlistanih ruskih tvrtki u Londonu i Moskvi trenutačno je oko 50:50, ali u posljednjih godinu dana prevaga polako ide u korist Rusije. Uspjeh je to koji je u nešto više od 12 mjeseci svog mandata na čelu Moskovske burze ostvario Aleksandar Afanasiev pokušavajući pretvoriti Moskvu u svjetsko financijsko središte.
Na Moskovskoj burzi, nastaloj potraj 2011. godine spajanjem dotad najvećih dviju ruskih burzi, ne kriju da im je ambicija uvrstiti se u prestižno društvo svjetskih financijskih centara poput Londona i Pariza. I sami su, međutim, svjesni da tu utrku ne mogu dobiti bez novih proizvoda i fleksibilnijeg zakonodavstva.
Pokazati zube Zapadu zadaća je koju provodi Aleksandar Afanasiev, šef Moskovske burze, koji se u taj ambiciozni pohvat razvoja upustio nakon što su se spojili indeksi Micex i RTS. Te burze karakterizirala je niska likvidnost, a njihovim udruživanjem željelo se optimizirati tržište, smanjiti troškove transakcija i olakšati trgovanje domaćim i stranim ulagačima. O važnosti pothvata najbolje govori činjenica da se prvi zajednički izvještaj ujedinjenih burzi našao na popisu 12 najvažnijih ekonomskih događaja koji su obilježili Rusiju u 2012. godini, uz bok stvaranju jedinstvenoga ekonomskog prostora Rusije, Bjelorusije i Kazahstana, pozicioniranju Rusije među 50 najboljih zemalja za poslovanje na Bloombergovoj listi, privatizaciji dijela Sberbanka i Megafonovom IPO-u na Londonskoj burzi. Danas se, kako su nam se pohvalili, Moskovska burza nalazi među top-20 burzi u svijetu prema tržišnoj kapitalizaciji i deveta je prema vrijednosti trgovanja derivatima, a stalnim poboljšanjem infrastrukture i novim proizvodima pripremili su svjetskim financijskim centrima.
Da bi Moskva postala svjetsko financijsko središte, ističu, nužna je daljnja prilagodba zakonodavstva kako bi se privukli strani ulagači, nove kompanije, ali i olakšalo ulaganje domaćim igračima, a ta zadaća ne bi trebala teško pasti Afanasievu, koji je od 1991. u svijetu financija. Taj 51-godišnjak diplomirao je na Moskovskom financijskom institutu međunarodnu ekonomiju, gdje je stekao i doktorat. U ruskoj bankarskoj industriji prisutan je od 1991. godine, a sudjelovao je u stvaranju prve investicijske banke sa stranim kapitalom u Rusiji, gdje je bio i direktor. Nakon višegodišnje karijere u bankarstvu, 2005. Afanasiev dolazi na burzu, prvo u vijeće Micex FX Marketa, da bi 2011. postao zamjenik predsjednika Uprave ujedinjenih burzi. Na čelu Moskovske burze nalazi se od lipnja 2012. godine.
Trenutačno se, kako je pojasnio glasnogovornik Moskovske burze Andrej Braginski, razgovara o tome da se ruskim mirovinskim fondovima dopusti ulaganje u dionice i uvedu porezne olakšice za ulagače.
- Posljednjih godina mnogo je napravljeno, ali još je mnogo posla pred nama, ponajprije što se tiče stvaranja fleksibilnijih zakona za ulagače – ističe Andrej Braginski te navodi da im je jedan od važnijih ciljeva privući ruske kompanije izlistane u Londonu.
Trenutačno je omjer izlistanih tvrtki u Londonu i Moskvi oko 50:50, ali u posljednjih godinu dana pomalo ide u korist Moskve, kaže Braginski.
Inače, na Moskovskoj burzi izlistane su velike ruske kompanije poput Rosnefta, Gazproma, Lukoila i Sberbanka, a strane kompanije tek iščekuju ulazak.
- Izlistavanje stranim kompanijama na Moskovskoj burzi dozvoljeno je, ali taj se aspekt tek treba razviti – pojašnjavaju s Moskovske burze.
Ljubav ruskih kompanija i Londonske burze gotovo da je tradicionalna. U anketi provedenoj 2011. godine pokazalo se da većina ruskih kompanija preferira LSE. Najviše IPO-a ruskih kompanija u Londonu, njih 18, zabilježeno je 2006. godine, a godinu poslije bilo ih je 15, otkako taj trend opada te ih je 2011. godine bilo tek sedam. Londonska burza najpopularnija je bila među ruskih naftnim i plinskih kompanijama, na koje otpada devet IPO-a, nekretninskih kompanijama s osam IPO-a te metalcima, koji su tamo imali šest IPO-a, a od ujedinjenja burzi u Moskvi brojke polagano idu u njihovu korist.