Home / Financije / Spojit će se Bicro i Hamag

Spojit će se Bicro i Hamag

Prema analizi profitabilnosti, hrvatski bankari još uvijek bolje zarađuju od slovenskih i mađarskih, ali presuda o ‘švicarcima’ mogla bi to ugroziti

Hrvatske su banke počele osjećati pritisak paralizirane ekonomije, a presuda za kredite u švicarskim francima mogla bi za njih postati prava tempirana bomba. Zaključak je to analize profitabilnosti bankarskog sustava portala Mojbankar.hr, u kojoj se navodi da je hrvatski bankarski sustav 2012. godinu završio s neto dobiti od 2,8 milijardi kuna, što je za 25 posto manje nego godinu prije. Dobit banaka smanjuje se i u ovoj godini, što dokazuju polugodišnji rezultati Zagrebačke banke, koju vodi Franjo Luković, a čija je dobit manja za 32 posto.

  • Hrvatske banke zasigurno ne očekuju bolji dani. Negativan trend u bankarstvu nastavljat će utjecati na banke, a nedavna presuda u korist imatelja kredita u švicarskim francima mogla bi izbrisati i tu srednju razinu profitabilnosti bankarskog sustava – navodi se u analizi.

Dodaju da korisnicima kredita sada ne preostaje ništa nego nada da neće doći do većeg rasta kamata na kredite. Eventualni porast ovisi o tome hoće li banke pod svaku cijenu htjeti održati profitabilnost tek iznad nule ili će, kao i u Sloveniji, krenuti u čišćenje bilanci.

Takav pad dobiti domaćih banaka imao je negativan učinak na ključni pokazatelj, povrat na kapital, koji je za 2012. godinu iznosio samo 4,8 posto. Usprkos negativnom trendu, domaći bankari mogu biti zadovoljni jer su još uvijek bolji od naših najbližih sustava. Slovenski bankari imaju znatno više problema. Čišćenje knjiga od loših plasmana pokazalo je da je ormar bio pun kostura, a slovenski sustav završio je s najlošijim rezultatom u Srednjoj i Istočnoj Europi, s negativnim povratom na kapital koji iznosi 7,3 posto. Ali najgore još nije prošlo jer se slovenski BDP u prvom kvartalu ove godine strmoglavio za 4,8 posto. Mađarska, koja je krizni dio troška prebacila na banke porezom na aktivu, također ima neprofitabilan bankarski sustav, a poljski i češki sustavi posluju iznimno dobro, ‘kao da žive u svojem svijetu’, zaključak je analize. (N.S.)

Udruge za zaštitu potrošača bez novca

Dok je lani 20. srpnja bila objavljena odluka o odobravanju financijske potpore za četiri regionalna savjetovališta koja se bave zaštitom potrošača, na stranicama Ministarstva gospodarstva ove godine ni početkom kolovoza nije objavljen poziv za natječaj. Iako imaju ozbiljan problem s radom, udruge više brine najava da će ove godine biti odobreno financiranje samo jednog profesionalca po udruzi, što dovodi u pitanje njihov rad. Hrvatska je preuzela sve obveze vezane uza zaštitu potrošača, ali Erika Popović, čelnica šibenske udruge Plavi val, kaže da zbog nedorečenih zakona i inercije institucija te javnih tvrtki dava telja usluga kod nas vlada samo volja na štetu potrošača, a na to nam, dodaje, EK neće progladati kroz prste. (D. T. T.)

FRENKI LAUŠIĆ POSTAO GLASNOGOVORNIK DIV GRUPE

Da je novinarstvo već podulje posao iz kojega bježi svatko tko može, svjedoči sve više naših kolega koji prelaze u glasnogovorničke vode. Posljednji je takav transfer u nižu onaj kolege Frenki- ja Laušića, sada već bivšega dugogodišnjeg novinara Slobodne Dalmacije i Jutarnjeg lista. Laušić je od 15. srpnja preuzeo dužnost voditelja odnosa s javnošću samoborske DIV grupe, koja je nedavno preuzela splitski Brodosplit. Premda će Laušić službeno stolovati u sjedištu Grupacije, u Samoboru, bivši će ga kolege novinari, sasvim sigurno, vidjeti i u Splitu, Kninu te ostalim lokacijama gdje posluje DIV grupa. (R. P.)

Page 2

Amelia Tomašević: Rast broja kineskih i japanskih turista nije došao sam po sebi

  • Otkako ste na čelu TZGZ-a, koliki je prosječan godišnji porast dolazaka i noćenja i koju vrstu turista Zagreb najviše zanima?

  • Od 2008. porast je na godinu iznosio između pet i deset posto. Doduše, u vrijeme krize 2009. godine dogodio se neznatan pad, međutim, već sljedeće imali smo ponovni rast koji se nastavlja do danas. Za svako odredište kulturom, tradicijom, veličinom i ponudom slično Zagrebu najkarakterističniji je ‘city break’, odnosno produženi vikend-odmor, pa je tu i naš grad pronašao svoje mjesto. No ne smijemo zaboraviti da je Zagreb i grad međunarodnih sajmova, simpozija, poslovnih susreta.

  • Među posjetiteljima mnogo je ‘egzotičnih’ turista, koja ste daleka tržišta zadnjih godina obrađivali?

  • Vrlo smo aktivni u predstavljanju grada u Kini, Indiji, Koreji i Japanu. Prije deset godina izdali smo brošure na kineskom i web-stranice prilagodili njihovu jeziku. U međuvremenu smo izdali i brošure na korejskom i japanskom. Zagreb ima dva licencirana vodiča i dva informatora koji govore kineski i japanski jezik. Sudjelujemo na najvažnijim sajmovima na tim tržištima, snimili smo promidžbene filmove. Posljednje tri godine ulažemo mnogo napora u promidžbu na indijskom tržištu, ne samo putem sajmova nego i putem filmske industrije. Tako smo 2011. godine u Mumbaju osvojili Award for Excellence – the Most Promising Destination. Zagreb je lani uvršten u prestižni Louis-Vouitonov vodič na listu najpopularnijih odredišta za mlade, a ove godine Virtual Tourist uvrstio nas je među deset najatraktivnijih destinacija u Europi. Na nedavnom sajmu KOFTA (Korean Travel Fair) dobili smo nagradu za najbolju pojavnost na sajmu i posjećenost. Možemo reći da nas zapadni i posebice ‘egzotični’ gosti doživljavaju kao gostoljubivu, romantičnu destinaciju.

  • Što od infrastrukturnih elemenata grada nedostaje Zagrebu za još jači turistički zamah?

  • Vjerujem da će potencijal biti još više iskorišten nakon realizacije velikih infrastrukturnih projekata poput novog terminala Zračne luke Zagreb i gradnje kongresnog centra. U tom smislu posebno ćemo poticati razvoj turističke infrastrukture, turističkih atrakcija i događaja te se zalagati za vrhunsko gostoprimstvo, gdje i građani i gosti primaju točne informacije kako bi mogli slijediti svoje interese, emocije i doživljaje, i to vlastitim tempom. U tom smislu ponosna sam na projekt ‘Kultura turizma’ – izvannastavnu aktivnost koju provodimo u srednjim školama. Cilj je razviti svijest o turističkom značaju Zagreba, čime sustavno usmjeravamo mlade da budu dobri i gostoljubivi domaćini.

Razgovarala Darija Tabulov-Truta