Briefing e-servisi proveo je analizu javne nabave IT opreme i usluga, prema podacima iz Elektroničkog oglasnika javne nabave. Prema tom je izvoru vrijednost javne nabave IT opreme i usluga u 2012. porasla čak 16 posto i najveća je u posljednje četiri godine. Je li to najava nekih boljih vremena? Prije svega, valja reći nekoliko riječi o tom načinu praćenju ‘državne IT potrošnje’, riječ je naime o pregledu tendera javne nabave. A tu su uključena osim TDU-a tijela (centralne) državne uprave i javna poduzeća. A s obzirom na to da za IT potrošnju TDU-ovi podaci nisu izdvojeni, odnosno, nije razvidno što zapravo ide preko državnog proračuna, teško je dati neki zaključak o obujmu i dinamici rasta ‘državnih ulaganja’ u IT sektor. Osim toga riječ je o dobivenim natječajima, a ne stvarno fakturiranim i plaćenim poslovima u prošloj godini. A ta se dva momenta mogu itekako razlikovati, posebno ako se zna nezavidno stanje u državnom proračunu.
Kada se uključe i okvirni sporazumi na više od godinu dana, a koji se mogu realizirati u više godina, ukupna vrijednost robe i usluga koju su u prošloj godini s obveznicima javne nabave ugovorile IT tvrtke penje se na više od milijardu kuna, što je najviše od početka krize. Mišljenja sam da bi se ‘pravi’ podatak o obujmu državne IT potrošnje mogao iščitati jedino u završnom računu državnog proračuna za proteklu godinu, a to je teško dostupno. Iskazana moć tih podataka obujam je tendera ukupno i kao takva svakako ima svoju iskaznu moć kao indikator konjukture, sugerirajući izvjesno oživljavanje. No pretpostavljam da je riječ ponajprije o rastu vrijednosti ugovora javnih poduzeća (nakon pada zbog krize i izbora 2011. godine), jer imajući u vidu kretanja u državnom proračunu ne vjerujem da država više naručuje, odnosno, sklapa poslove s IT poduzećima. Prije bih rekao da država i u prošloj i u ovoj godini, što se tiče investicija u informatiku, slijedi načelo ‘do more with less’.
