Za velikih ljetnih vrućina prvorazredni nosovi savjetuju koje osvježavajuće mirise odabrati. Takvi su oni s notama limuna, grejpa, mandarine, peperminta, smokve…
Ljudi diljem svijeta svake godine na parfeme troše nevjerojatnih 25 do 30 milijardi dolara. S više od 1000 različitih proizvođača parfema te 82 posto žena koje upotrebljavaju taj proizvod parfemski je posao golemo tržište. Osim toga čak 75 posto europskih muškaraca u upotrebi parfema uvjerljivo prati svoje boje polovice. Sve to vidljivo je iz istraživanja Global Industry Analysts, Inc. (GIA), koje predviđa da će se globalna prodaja parfema i ostalih mirisa do 2018. popeti do vrtoglavih 45,6 milijardi dolara.
Popularnost parfema datira već tisućama godina prije Krista. Prvi parfem nastao je u Mezopotamiji, stvorila ga je žena po imenu Tapputi. Za izradu parfema upotrijebila je esenciju biljaka i cvijeća te proizvela prvi mirisni tamjan, koji se danas smatra prvim parfemom. Upotrebu raznih tamjana preuzeli su drevni Egipćani da bi namirisali kosu, tijelo i okoliš. Njihova kraljica Hatshepsut osobito je voljela mirise, pa je sebe stalno okruživala raznovrsnim aromama, koje su bile razlog odlaska mnogih njezinih ekspedicija u daleke i nepoznate krajeve iz kojih su joj donosili nove i još neotkrivene mirise.
Danas je Francuska jedna od vodećih zemalja u proizvodnji parfema. Sve je počelo u malom gradiću Grasseu tijekom 18. stoljeća. Grad je još poznat po tome što svijet opskrbljuje jednim od najtraženijih sastojaka u parfemskoj industriji – ružom. Postupak obrade tako svježe rezanih ruža vrlo je zahtjevan, pa može stajati i više od 9000 dolara po kilogramu. Iako se u istu svrhu može upotrebljavati i sintetička ruža, ona nije ni upola tako čista i mirisna. Zato nosovi, kako se nazivaju veliki kreatori parfema, isključivo upotrebljavaju samo ‘pravu stvar’.