Solidarnost s uređajima

Ledajući nedaleko u prošlost, hrvatski film bio je nešto što se izbjegavalo u širokom luku. Teške teme, zamorni scenariji, upitna kvaliteta glume tjerali su hrvatsku publiku na gledanje stranih i regionalnih filmova. Danas situacija izgleda drukčije. Broj hrvatskih igračkih filmova na repertoaru naših kina u posljednjih se pet godina udvostručio. Kako je filmska industrija ostala otporna na krizu, što više raste?

Stanje se promijenilo financijski i kreativno, a najviše se promijenila gospodarska pozicija filma. Kinematografija je počela pridonositi nacionalnom rastu. Ove godine u Hrvatskoj snimamo velik dio nove sezone ‘Igre prijestolja’, zatim ‘Borgie’, jedan izniman danski, kao i jedan ozbiljno budžetirani američki film. O tome se prije pet godina moglo samo sanjati. Prodaja na glavnim tržištima EU, kao što je slučaj ‘Svećenikove djece’, zvučala bi prije pet godina kao nečije buncanje. Moglo bi vam pasti na pamet da neka suluda vlada usred krize razbacuje veliki novac na film. Pogrešno. Sredstva koja se iz proračuna izdvajaju za film ista su kao i prije 10 godina. Razlika je u načinu ulaganja, u dodanoj vrijednosti televizijskog i telekomovog novca, u umijeću upotrebe novca međunarodnih fondova te, naravno, u ulozi box officea i, općenito, novim produkcijama vještinama kojima smo standardno ovladali zadnjih godina kao hrvatski filmaši. Na taj se način dogodilo da usred ekonomske krize hrvatski film pliva protiv struje – objašnjava Hrvoje Hribar, redatelj i ravnatelj Hrvatskoga audiovizualnog centra (HAVC).

Njegove tvrdnje potvrđuju i ovogodišnji rekordni broj filmova (14) koji se prikazuju na 60. Pula film festivalu (PFF). Zlatko Vidačković, umjetnički ravnatelj PFF-a, smatra da to nije samo rezultat realizacije osam filmova poduprtnih na javnim pozivima HAVC-a za scenarije, već i jačanja nezavisne produkcije s četiri naslova te javno-televizijske produkcije igranog filma s dva naslova. Napuštanjem 35-milimetarske vrpe i prelaskom na digitalnu tehnologiju smanjili su se troškovi produkcije i postprodukcije filma pa se nezavisni producenti lakše odlučuju na rizik proizvodnje dugometražnog igranog filma – kaže Vidačković.

Neki izlaz filmske industrije iz stagnacije pripisuju upravo činjenici da se film prije pet godina izdvojio u strukovnu ustanovu (HAVC), koja odlučuje o raspodjeli sredstava za audiovizualne djelatnosti te koja je uvela dugoročnu strategiju poslovanja. Pronašli smo način upravljanja koji javna sredstva multiplikira putem međunarodnih fondova i privatnom inicijativom producenta. Glavni su instrumenti novoga javnog sustava Nacionalno vijeće (u kojem svi dio nici industrije usklađuju svoje interese) te novi način financiranja (u kojem uz državu u proizvodnju ravnopravno ulažu televizije, telekom i prikazivači). Na prvom mjestu, ipak, to je vjerojatno zasluga Nacionalnog programa razvoja industrije – dodaje Hribar.

Budžet HAVC-a za financiranje devet dugometražnih igranih filmova s prošlogodišnjeg PFF-a prošle je godine iznosio 32 milijuna kuna. Toliko iznosi budžet za snimanje samo jednoga europskog filma. Usporedbi radi, zagrebački HNK od države i Zagreba dobiva 85 milijuna kuna. Osim ‘podizanja’ filmske industrije HAVC je trenutačno u postupku digitalizacije nezavisnih kinodvorana diljem Hrvatske, 29 od 45 nezavisnih kina u 27 gradova ponovno će moći uživati u najnovijim filmskim naslovima. Mali kinoprikazivači zauzvrat će imati obvezu u određenom po-

Trendovi u hrvatskoj kinematografiji pokazuju da trenutačno među hrvatskom publikom komercijalno najbolje prolaze komedije te obiteljski i animirani filmovi. Stručnjaci se slažu da će ove godine biti teško ponoviti rezultate koje su postigli filmovi ‘Svećenikova djeca’ i ‘Sonja i bik’, ali da bi Pula mogla iznijediti nekoliko hitova kao što su filmska ekranizacija jedne od najgledanijih kazališnih predstava ‘Kauboji’ te ‘Zagonetni dječak’, nastavak prošlogodišnjeg hita ‘Koko u Parizu’. Kao veliki hit najavljuje se i igrana verzija ‘Šegrt Hlapića’ redatelja Silvija Petranovića.

Stručnjaci filmsku sezonu 2012./2013. smatraju prekretnicom u posljednjih 20 godina. U kinima su se prikazala četiri filma koja su postigla vrlo velik uspjeh među publikom. ‘Svećenikova djeca’ postala su najgledaniji hrvatski film u posljednjih 10 godina skupiši 158.130 gledatelja, ‘Koko i duhovi’ imali su gotovo 80 tisuća gledatelja, ‘Sonja i bik’ dosegli su blizu 100 tisuća, a ‘Zagonetni dječak’ u kinima se prikazuje već devetnaest tjedan i vidjelo ga je gotovo 70 tisuća gledatelja. Uspoređe radi, ‘Skyfall’, jedan od najgledanijih filmova u sezoni 2012./2013., imao je oko 155 tisuća gledatelja, manje od ‘Svećenikove djece’, što je možda prvi put da je hrvatski film u brojkama premašio holivudski ‘blockbuster’. ‘Svećenikova djeca’ po gledanosti je nadmašio jedino ‘Kako je počeo rat na mom otoku’ (1996.), koji je vidjelo 340 tisuća gledatelja.