Akoya

Najpopularniji su, bijele boje koja se prelijeva u nijanse zlatne, ružičaste, krem, plave i sive; najintenzivnije sjaje od svih uzgojenih bisera. U prosjeku su veliki sedam milimetara, a ako su veći, znatno su skuplji. Biseri Akoya slični su okruglim slatkovodnim biserima, ali veći, okrugliji i sjajniji. Uzgajaju se u uzgajalištima bisera u morima Japana i Kine.

Dostigla dvadeset milimetara i najskuplji su jer su jedinstveni i vrlo rijetki zbog veličine i sjaja. Bijeli su, krem i crni, protkani srebrnim i zlatnim tonovima. Uzgajališta tih bisera u morima su Australije, jugoistočne Azije i Mjanmara, Filipina te Indonezije.

Njihova crna boja posljedica je uzgoja u crnoj školjki Pinctada maxima koja oblikuje bisere do 16 milimetara. Tahičanski su biseri mogu biti i sivi, srebrni, zeleni, plavi ili ljubičasti. Njihov je uzgoj složen. Uzgajališta su u toplim vodama južnih mora, zbog čega su vrlo skupi.

U medijima se može pročitati vrlo zanimljiv pristup, ovisno o čijim je medijima riječ. Zapadni recimo odaju suptilnu i prikrivenu notu razumijevanja za GSK objašnjenu divljim kineskim tržištem na kojem je sasvim normalno podmićivati. Nije, sugerira se, da te kompanije tako uvijek rade, nego se prilagođavaju podneblju. Inače im takve stvari ne bi pale na pamet. S druge strane, Kinezi se slučajem koriste kao dokazom da korupcija nije autohtoni kineski proizvod i da se aktivno potiče izvana. Imajući na umu iznimno brutalne kazne za korupciju, nije teško povjerovati da su ‘poticaji’ očito vrlo snažni, razumljivo kada se zna da je Kina treće najveće svjetsko tržište za sve tipove lijekova, koje će prema procjenama do 2020. vrijediti 370 milijardi dolara.

Upravo je pretprošlog tjedna bivšem ministru za željeznice Liju Zhijunu smrtna kazna suspendirana u doživotnu, kao čin neublažene milosti. U širem kontekstu, slučaj je vjerojatno tek početak sve jače kampanje kineskih vlasti u borbi s raširenom korupcijom i nepoštovanjem osnovnih pravila tržišne utakmice. Osim nesretnog Zhijuna, u posljednje vrijeme sve više slučajeva udaranja ‘regulatornim čekićima’ po visokoprofiliranim kompanijama i dužnosnicima, što sugerira očitu želju za uvođenjem reda na jednom od najpropulzivijih tržišta na svijetu.

Tako je, primjerice, nedavno pokrenuta i istraža cijena hrane za novorođenčad, u koju je uključeno čak 60 kompanija, među njima i GSK. Kao da to nije dovoljno, kompanija je morala zaustaviti testiranje novog lijeka za multiplu sklerozu u Kini nakon optužbi za prijevaru iznesenih u jednom znanstvenom radu i otpustiti šefa svoga neuroimunološkog centra u Šangaju Jingwua Zhang. Dokazivanje navedenih praksi moglo bi voditi i u šire probleme za kompaniju, jer bi u tom slučaju regulatorna tijela u Velikoj Britaniji i SAD-u mogla odlučiti isto razrezati velike kazne, a GSK se još oporavljala od tri milijarde dolara teške nagodbe s američkim vlastima 2011.

Eli Lilly i Pfizer su, primjerice, prošle godine postigli nagodbu s američkim vlastima vezano uz svoje ponašanje u Kini. Osim povrijeđenog ugleda, koji očajnički pokušavaju proteklih godina popraviti, vjerojatno veći problem za kompaniju je pozicija na perspektivnom tržištu budućnosti. GSK zasad izvlači tek tri posto svojih prihoda iz Kine, ali iznimno agresivno ulaganje u tu zemlju otvaranjem istraživačkih centara i tvornica, kao i jačanje prodaje, dio su dugoročne strategije sve većeg oslanjanja na jedno od tržišta s velikim potencijalom. U tom smislu, spominjanje njihovog imena u nekoliko vrlo neugodnih istraga velika je šteta i ugrožava poziciju na tržištu s ogromnom i nemilosrdnom konkurencijom. To bi, pak, već mogao biti dovoljan razlog za ozbiljnu promjenu prakse.

Europa se namjerava ozbiljno obraćunati sa siromaštvom. ‘Pristojan život za sve’ novi je dokument na temelju kojeg bi se trebalo iskorijeniti siromaštvo i osigurati održivi razvoj. Novost je i da se novi prijedlog manje fokusira na ‘što’, a više na ‘kako’, odnosno financiranje kao cjelina, uključujući Službenu razvojnu pomoć (ODA), koja ostaje ključna za zemlje s niskim dohotkom. Smatra se da i zemlje u razvoju i zemlje u gornjem srednjem razredu dohotka mogu pridonijeti svojim udjelom u pomaganju najsiromašnijima i najosjetljivijima.

Ciljevi različitih politika moraju međusobno korespondirati, stoga bi svaki potrošeni euro trebao ostvariti nekoliko ciljeva istovremeno. Primjerice, bolja sigurnost hrane ključna je za iskorijenjivanje siromaštva i može se postići boljim očuvanjem bioraznolikosti i šuma, što onda pomaže i borbi protiv klimatskih promjena.

Prijedlog poziva i na bolju transparentnost i međusobnu odgovornost na nacionalnoj i globalnoj razini za cjelokupno financiranje kako bi bilo što efikasnije upotrijebljeno za održivi razvoj u budućnosti. Komisijino priopćenje ‘Nakon 2015.: Prema sveobuhvatnom i integriranom pristupu financiranju iskorijenjivanja siromaštva i održivog razvoja’ preporučuje povezivanje međunarodnih rasprava o financiranju borbe s globalnim izazovima u sveobuhvatni okvir, što bi trebalo omogućiti više koherentnosti i bolju koordinaciju specifičnog financiranja i trenutačnih međunarodnih pregovaračkih procesa. Primjerice, kombiniranje rasprava o klimatskim promjenama, održivom razvoju i razvojnim ciljevima nakon 2015.