Od 1985. rada se sve manje djece, a od 1991. stalno imamo više umrlih od živorođenih, s čim ni država ni gospodarstvo nisu uskladili ciljeve i planove. I u zemljama Europske unije zamjećuje se trend starenja stanovništva, zbog manje rođenja, ali stanje nije tako negativno kao u Hrvatskoj, jer se u EU stanovništvo ipak povećava. Prije 50 do 60 godina u Hrvatskoj se radalo više od 80.000 djece na godinu, danas upola manje, a u idućim godinama broj živorođenih još će pasti.
Dodatni je problem u Hrvatskoj što je struktura teritorija raznolika. To daje razne mogućnosti, ali, nažalost, veliki su dijelovi raspušteni. U posljednjih 10 do 20 godina naseljenost Slavonije stalno se smanjuje, dijelovi Hrvatske uz granice opustjeli su, a Lika ima manje od 10 stanovnika po četvornom kilometru. Stotine otoka više nije naseljeno, država i gospodarstvo otočane ‘tjeraju’ da napuste otoke, jer je tamo život skup i nesiguran. Otočani trebaju bolju zdravstvenu zaštitu zbog starije populacije i povezanost s kopnom – istaknuo je prof. Gelo.
Doći će i do još bržega demografskog starenja i smanjivanja udjela radnog stanovništva, što će ugrozavati budući gospodarski razvoj, koji iako posustaje već godinama. Hrvatska bi stoga mogla postati pravi eldorado za useljenike, poručuje prof. Gelo. Svjedoci smo da se većina migracija, uglavnom ilegalnih, odigrava na vrlo opasne načine i dolaze preko Sredozemlja iz Afrike. Mediteranske zemlje prisiljene su spašavati s brodova imigrante, a ulaskom u EU i Hrvatska će postati atraktivna takvim useljenicima.
Iako nam je temeljni cilj promjena demografskih trendova, naglašava prof. Gelo, ne smijemo dopustiti da nam dolaze kao radna snaga oni koji bježe iz svojih zemalja, već oni koje trebamo. Također, ubuduće možemo očekivati produbljivanje jaza razvijenosti i gospodarske aktivnosti Zagreba i ostatka Hrvatske. Ciljevi bi trebali biti…
