Malo tržište, mali proizvođači i relativno niska konkurencnost recept su za neuspjeh u izvozu, što hrvatski gospodarstvenici vrlo dobro razumiju. U globaliziranoj ekonomiji gdje vlada zakon velikih brojeva poduzetnici se vrlo često uz pomoć države i Europske unije okreću udruživanju u klasteru da bi efikasnije nastupili na stranim tržištima. Klasteri imaju snažan potencijal jačanja gospodarstva i stvaranja novih inovacija te su jedno od najboljih oružja u borbi protiv nekonkurencnosti. Tako barem kaže ekonomska teorija, a praksa u Hrvatskoj, ali i u svijetu ponešto je drugačija. U Hrvatskoj u ovom času tako u teoriji ima nešto više od 90 raznih klastera, a zbog gospodarske situacije i niza drugih faktora funkcionira ih samo 60 posto. Naravno, klasteri se uvelike oslanjaju na državne potpore te bi trebali imati tri ključne komponente – poslovnu zajednicu koja proizvodi, akademsku zajednicu koja inovira i državu koja cijeli proces potpomaže novcem i ostalom logističkom podrškom. U Hrvatskoj malo klastera zadovoljava ta tri kriterija, pa se ni ne može govoriti o klasterima, nego o poslovnim udrugama.
Toga su itekako svjesni i u Ministarstvu malog poduzetništva i u Europskoj uniji, zbog čega se vrlo ambiciozno krenulo u projekt ‘Podrška razvoja klastera’, financiranog u sklopu programa za regionalnu konkurencnost EU IPA IIC. Riječ je o projektu vrijednom 2,4 milijuna eura, koji je trajao dvije i pol godine te je rezultirao osnivanjem tri pilot-klastera drvene, automobilске i prehrambene industrije. Iako na svečanosti predstavljanja ta tri klastera nije rečeno koje su kompanije u njima, poznato je da su u njih ušle i neke od velikih. Primjerice, poznato je da su u prehrambenom klasteru Agrokor i Podravka. Ministar malog poduzetništva Gordan Maras rekao je da domaće kompanije ulaskom u EU čeka golemo tržište i još veća konkurencija te je udruživanje u klasteru jedan od načina borbe s njom. Dodao je da naše tvrtke imaju kvalitetne brendove, ali potrebne su količine želimo li se pozicionirati na velikim tržištima. Najbolji primjer je recimo izvoz vina, gdje je sa sadašnjim količinama vrlo teško nastupati na tržištima poput Rusije ili Kine. Osim tri navedena klastera, Maras misli da veliki potencijal u udruživanju imaju i brodogradnja i ICT industrija. S takvim se stajalištem slaže i šef Odjela za provedbu projekata Delegacije EU u Hrvatskoj, koji je pozvao na što bolje iskorištavanje novca iz strukturnih fondova EU koji domaćim poduzetnicima okupljenim u klasteru stoji na raspolaganju. Kao glavni cilj projekta ‘Podrška razvoja klastera’ prepoznaje je unapređenje konkurencnosti hrvatskoga gospodarstva te davanje podrške razvoju klastera kao važnom čimbeniku povećanja dodane vrijednosti te jačanja izvoznog potencijala malog i srednjeg poduzetništva. Na osnivačkim su skupštinama u svibnju izabrani predsjednici i upravljačka tijela tri pilot-klastera, pa je tako za predsjednicu prehrambeno-prerađivačkoga klastera konkurencnosti, koji okuplja 42 člana, izabrana Jadranka Ivanović iz Podravke, za predsjednika drvno-prerađivačkoga klastera konkurencnosti, koji okuplja 33 člana, Marijan Kavran iz Hrvatskoga drvnoga klastera, a za predsjednika automobilskoga klastera konkurencnosti, koji ima 14 članova, Zlatko Hodak iz Klastera proizvođača autodijelova.
