BAZENAŠ

Su naš posao rušenjem cijena sveli na razinu obrta i na kraju ga još ne možemo ni naplatiti. Nismo prihvaćali takve aranžmane – govori Lušić dodajući da se zadnjih godina više grade manji obiteljski bazeni. Pritom ističe da se mali bazen može sagraditi u klasičnoj tehnici, istim materijalima i opremom kao i veliki, što dakako zahtijeva više vremena i sredstava ili postoji i jeftinija varijanta, tzv. hobby bazeni koji se rade s folijom. Vodotehniku se bavi isključivo klasičnom gradnjom, a kupci su im vlasnici obiteljskih vila. Odjel bazenske tehnike u Vodotehnici donedavno je vodio Emil Balent, koji je nedavno prešao u tvrtku Aquachem, distributera opreme za gradnju bazena, wellnessa, fontana i jezera.

  • Jako je živo u ovom sektoru, sve je više upita i od velikih hotelskih tvrtki i privatnih kupaca. Kad uđemo u EU, rast će biti još veći, gradit će se po gotovo na moru – govori Balent iznoseći procjenu da se u Hrvatskoj na godinu sagradi 400 do 500 bazena, računajući i male, obiteljske, ali i bazene u sklopu velikih akvaparkova. Aquachem kao distributer opreme radi u suradnji s dvanaestak manjih tvrtki koje se bave instaliranjem bazenske opreme, a posla imaju i na području Srbije te BiH. Istoči da je u tom poslu sve više manjih tvrtki, ali je teško reći tko su glavni igrači jer je malo onih koji rade cjelokupni posao od projektne dokumentacije do puštanja u pogon.

U tom biznisu dugi je niz godina i zagrebačka tvrtka Niveto prolazeći kroz razne faze razvoja. Posao su započeli gradnjom fontana, da bi se kasnije okušali i u složenijim poslovima gradnje bazena prihvaćajući sve veće projekte. Na javne kompleksne poput gradnje hotelskih akvaparkova danas se odnosi 80 do 90 posto njihovih prihoda. S obzirom na nesrećenu situaciju na tržištu, to je, kao i kod ostalih velikih igrača, postao mač s dvije oštice. Vlasnik Niveta Velimir Stojanović nada se da će se stanje u idućem razdoblju raščistiti i da će ulazak Hrvatske u EU utjecati na to da se tvrtke drže nekih pravila igre.

U idućem razdoblju u Nivetu se, osim gradnje velikih bazenskih kompleksa, ponovno nastoje okrenuti i manjim kupcima. To je jedan od razloga zbog kojeg su u svoju ponudu odnedavno uveli tzv. biodizajn bazene. Za razliku od klasičnih, geometrijskih bazena, biodizajn bazeni nepravilnog su oblika poput malih, prirodnih jezera i njihova se gradnja temelji na novoj tehnologiji. Stojanović očekuje da će taj proizvod biti jedan od jačih aduta upravo u privlačenju kupaca koji će se odlučiti na gradnju bazena do stotinu kvadrata uza sredstva potpore koja daje Ministarstvo turizma.

Unatoč turbulencijama, tržište gradnje bazena očekuje ponovni rast, pa stoga ne čudi sve više manjih tvrtki koje na njemu nastoje uzeti svoj dio kolača. U Europi se najviše bazena gradi u Francuskoj, Španjolskoj, Italiji, u vrhu je i Rusija, a u svijetu, osim vodećeg SAD-a, kao novorastuća tržišta u prvom su planu sve više Kina i Brazil. U Brazilu se na godinu, primjerice, sagradi stotinu tisuća bazena. Hrvatska nikad neće biti ni blizu tim brojkama, ali će usmjerenost prema razvoju turizma diktirati i potražnju prema graditeljima bazena. Vodeću ulogu imat će oni koji će ponuditi kvalitetu, brzinu i nove tehnologije.