NAJopsežniji popis AGENCIJA ZA IZVLAČENJE NOVCA IZ FONDOVA EU

Cvat maka u svibnju i lipnju zarumeni makedonska polja i okućnice, nečiju i ničiju zemlju, obrađenu i neobrađenu, uljepšava krajolik uz prometnice i ljeptom obdari vidokrug… Mak nema nikakve veze s imenom države iznimno gostoljubiva naroda, Makedonija je izvedenica od riječi ‘makednos’ koja znači gorštak, ali ima s najvećim makedonskim brendom Alkaloidom, jednom od najuspješnijih kompanija u Makedoniji, proizvođačem farmaceutskih pripravaka naširoko poznatih po proizvodnji analgetika.

Otkad je 1957. počela proizvodnja kombiniranih analgetika, u svijetu ih je prodano više od 10 milijardi. Drugi je najpoznatiji Alkaloidov brend Becutan, krema za njegu djece, koja je u posljednjih trideset godina u bivšoj državi prodana u više od 40 milijuna komada. Alkaloidova povijest duga je 76 godina. Riječ je o tvrtki koja je vrlo uspješno preživjela kaotičnu tranziciju u kojoj su se prije dvadeset godina našle države sastavnice bivše Jugoslavije. Zadržao je šesti položaj na jugoistočnoeuropskom tržištu i osvojio nova tržišta u Europskoj uniji, SAD-u i zemljama bivše željezne zavjese.

Sve to ne bi bilo moguće bez razvoja i rasta tvrtke u koju je u posljednjih 15 godina uloženo više od 100 milijuna eura. Osim najpoznatijih brendova Alkaloid ima mnogo proizvoda: lijekove, kozmetiku, kemikalije i čajeve Good Nature od samonikloga i organski uzgojenog ljekovitog bilja. Njegove su sastavnice Lijekovi, Kemikalije, Kozmetika i Botanika, a ima i tvrtku kćer Alkaloid Cons za zastupanje stranih farmaceutskih i medicinskih tvrtki.

Čak 62 posto proizvoda izvozi na tržište više od trideset zemalja i najveći je makedonski neto izvoznik te jedina od najvećih 10 kompanija u državi koje izvoze proizvode dodane vrijednosti. Njegova je dionica jedna od najlikvidnijih i najtrgovanih na makedonskom tržištu kapitala, poduzeće ima 1400 zaposlenih, 6000 privatnih dioničara, 13 podružnica i četiri predstavništva u inozemstvu: u SAD-u, Švicarskoj, Rusiji, Ukrajini, Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Crnoj Gori, na Kosovu, u Albaniji, BiH, Bugarskoj i Rumunjskoj, a uskoro otvara i ured u Turskoj. U njegovu sustavu djeluju i suvremeni Institut za razvoj i kontrolu kvalitete te Zaklada ‘Trajče Mukaetov’ za stipendiranje studenata farmacije i medicine. Osim proizvodnih pogona u Makedoniji ima jedan u Srbiji te surađuje s dvadesetak svjetskih farmaceutskih tvrtki.

• Uložili smo u potrebne standarde i dobili certifikate o dobroj proizvodnoj praksi agencije za lijekove Velike Britanije, Rumunjske i Slovenije, a osnovali smo i tim po-

ALKALOID NABAVLJA 80 POSTO SIROVINE ZA PROIZVODNJU IZ ZEMALJA REGIJE, EUROPE, INDIJE, KINE, BRAZILA I SAD-a, NO MAK, KOJI JE KLJUČAN ZA PROIZVODNJU ANALGETIKA, RASTE NA MAKEDONSKIM POLJIMA. UZGAJA GA 80 ALKALOIDOVIH KOOPERANATA

Otvorenjem Instituta za razvoj i kontrolu kvalitete prije četiri godine, kaže Mukaetov, Alkaloid je potvrdio usmjerenost na proizvodnju kvalitetnih, sigurnih i učinkovitih lijekova. Novi Institut za razvoj i kontrolu kvalitete, u koji je uloženo devet milijuna eura, uzima površinu od 1540 četvornih metara i projektiran je u skladu sa strogim zahtjevima dobre proizvodne prakse (GMP) i dobre laboratorijske prakse (GLP) za proizvodnju lijekova.

Institut je tehnološko-analitička jedinica u kojoj se provode djelatnosti koje slijede razvoj generičkih lijekova i njihovo uvođenje u industrijsku proizvodnju, djelatnosti neprekidnog praćenja kvalitete lijekova na tržištu te djelatnosti koje potječu iz zakonite obveze praćenja stabilnosti lijekova do isteka roka valjanosti. Tako omoguću-

Do nove, pozamašne financijske omotnice koju šalje EU u sklopu svojih fondova regionalni i lokalni projekti broje još sitno, stoga smo odlučili još jedanput ponoviti ono o čemu su već ispisane tisuće riječi, napravljeni razni priručnici: koliko će novca biti na raspolaganju, što uspješan projekt mora imati i komu se uopće obratiti za pomoć. Osim toga, od ponavljanja građiva nitko nije umro.

Kako bismo poduzetnicima olakšali snalaženje u šumi informacija, sastavili smo iscrpan dossier tvrtki, agencija, poslovnih savjetnika za fondove EU. Pomogli su nam različiti izvori, među ostalim baza konzultanata okupljenih u Zajednici poslovnih savjetnika pri HGK, koja ima 80 članova, i baza regionalnih agencija Centra za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva. Neka nam oni koji se nisu našli na popisu ne zamijere. Zbog nepostojanja sveobuhvatne baze savjetnika za fondove EU teško je izbjeći poneki propust.

Dakle, ponovimo: Hrvatska će od 2014. do 2020. ukupno primiti otprilike 11,7 milijardi eura. Do kraja godine na raspolaganju će biti 450 milijuna eura, a prosjek svake sljedeće godine bit će veći od milijardu eura. Novac će se usmjeriti iz strukturnih fondova od kojih se sastoji Europski fond za regionalni razvoj, čiji je proračun 200-tinjak milijardi eura (2007. – 2013.) i koji poduzetnicima pruža različite mjere potpore, kao što su kreditna i izvozna jamstva, izravne financijske potpore za kupnju nove opreme ili ulazak na strana tržišta. Taj je fond, uz Europski socijalni fond s proračunom od 75 milijuna eura u istom razdoblju, ali koji uglavnom daje potporu razvoju ljudskog kapitala, najvažniji za poduzetnike. Novac će se davati i u sklopu Kohezijskog fonda i fondova zajedničke poljoprivredne politike, koji će biti važni tvrtkama iz seoskog i poljoprivrednog sektora; treba im dodati i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo.

Međutim, točni prioriteti financiranja bit će poznati početkom 2014., kad se očekuje završetak programiranja za sljedeću financijsku perspektivu. I mnogo informacija, kao što je postotak financiranja ili tempo isplate novca, još nije dostupno.

Nedostaju strategije, operativni programi, pravilnici i postupci prijave za gotovo sve fondove, što one moguće konkretnu pripremu projekata – govori Dalibor Georgievski, direktor konzultantske tvrtke Georg koji je kao voditelj ili član tima sudjelovao u ostvarivanju nepovratne potpore za 16 poduzetnika ukupno vrijedne 60-ak milijuna kuna, i to od 300-tinjak milijuna kuna dosad isplaćenih u sklopu pretpristupnih programa SAPARD i IPARD.

Nadoknada umjesto predfinanciranja Miroslav Kosović, viši savjetnik u Sense Consultingu, smatra da postotak sufinanciranja neće biti veći od 50 posto, što znači da će poduzetnik sam morati pribaviti ostatak. A tek se mora odrediti i postotak plaćanja predujmom.

Dosad je to bilo 80-ak posto u IPA-inim projektima, ali to će se promijeniti. Poduzetnici će morati sami financirati većinu troškova, a novac će dobiti nakon isporuke projektnih izvješća koja se moraju odobriti da bi se novac uplatio – objašnjava Kosović, dodajući da je olakotna okolnost to što će se prijave moći pisati na hrvatskom jeziku. Osim toga, predfinanciranje projekata zamjenjuje se internim isplatama u pojedinoj fazi projekta. Ariana Vela, direktorica konzultantske tvrtke EU projekt i urednica portala o fondovima EU, objašnjava da će se novac isplaćivati prema načelu povrata troškova u pojedinim fazama projekta.

Korisnici će platiti dio troškova, nakon čega će zatražiti da im se dio nadoknadi. Dosad se uglavnom primjenjivalo načelo predfinanciranja, prema kojemu su korisnici većinu sredstava dobivali unaprijed – objašnjava, dodajući i da u troškove projekta pod posebnim uvjetima mogu ući oni nastali prije sklapanja ugovora, koji dosad nisu mogli.

Kad se zbroje sve nepoznanice i promjene, jedno je sigurno: poduzetnici svakako mogu očekivati povećanje mogućnosti ulaganja, pri čemu će ukupni iznosi koji će se dijeliti biti mnogo veći od dosadašnjih. Primjerice, navodi Vela, nedavno su potpisani ugovori za dodjelu nepovratnih sredstava malim i srednjim poduzetnicima u sklopu III. c komponente IPA-ina programa i podijeljeno je oko 7,4 milijuna eura na 49 poduzetnika. U srpnju se pak očekuje nov natječaj u kojemu će se dijeliti čak 60 milijuna eura, što je gotovo 10 puta više.

Stoga valja napomenuti da je važno imati dobro razrađen projekt koji prema sadržaju i ciljevima odgovara prioritetima pojedinog natječaja i programa. Planiranje je osnovno polazište za uspješno osvajanje fondova.

I sâm sam poduzetnik, a poduzetnici su često skloni brzom odlučivanju i djelovanju u skladu s takvim odlukama. Koliko god otrcno može zvučati, ključ je u dugo ročnome strateškom planiranju – naglašava Georgievski i dodaje da je važno na početku utvrditi uklapa li se projektna ideja u natječaj, da poslije ne bi bilo iznenađenja.

Projektna ideja, ističe i Kosović, mora biti potpuno razrađena i usklađena s relevantnim nacionalnim i Unijinim prioritetima; prijavitelj mora dokazati financijsku isplativost i održivost projekta, pokazati da može ponuditi očuvanje radnih mjesta ili otvaranje novih. Ne prate li se pravila igre, događaju se pogreške. Tipične su pogreške nepripremljenost projekta i pogrešna procjena prihvatljivosti u odnosu na ono što se traži natječajem. Također, često se ne provjeru osnovni natječajni kriteriji koji se odnose na klasifikaciju djelatnosti, pozitivno poslovanje itd.

Ivica Perica, voditelj Odjela poslovnog savjetovanja odgovoran za sveobuhvatne usluge EU u Deloitteu, kaže da posebnu pozornost treba posvetiti provedbi javne nabave, u kojoj pojavljuje više od 50 posto od svih pogrešaka. Upozorava i na to da je upitno, ako se projekt osmišljava samo da bi se dobio novac EU, koliko će biti uvjerljiv i koliko će doista polučiti željene rezultate, uzimajući u obzir da se dio novca ipak mora osigurati iz vlastitih izvora.

Iskustvo Tauna Oljua, koji će od rujna voditi Odjel savjetovanja u hrvatskom uredu Ernst&Younga, pokazuje da je jedna od najčešćih pogrešaka prerano ulagati, prije nego što se službeno donese odluka o financiranju projekta:

U tom slučaju poduzeće ne može imati korist od fondova EU. U nekoliko je slučajeva revizija pokazala da je oprema kupljena prije nego što je donesena odluka o financiranju.

Poduzeća su bila dužna vratiti novac – napominje i dodaje da se često javljaju problemi s ispravnom dokumentacijom troškova i razumijevanjem koji su troškovi prihvatljivi za potporu financiranju. Naime, naglašava direktorica PJR-a Ana Fresl, stope dosadašnjeg ugovaranja projekata u odnosu na dostupna sredstva prilično su visoke (90-ak posto), a podaci prihvaćenih troškova iz tih projekata mnogo su niži. S obzirom na sve to zamjenik ravnateljice Središnje agencije za finansiranje i ugovaranje programa i projekata EU (SAFU) Domagoj Šimunović ističe da nije uputno definirati sektore za koje valja očekivati veću prolaznost prijava, nego osigurati da poduzetnici prijavljuju projekte u sklopu shema za dodjelu sredstava kojima se financiraju projekti iz njihova sektora. Podsjeća i na to da sve relevantne informacije mogu naći na mrežnim stranicama Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, Ministarstva poduzetništva i obrta te SAFU-a. Bilo bi također dobro da se poduzetnici konzultiraju sa savjetnicima prije početka službene prijave.

Ako treba, savjetnik s poduzetnikom može pripremiti zahtjev i poduprijeti ga u prijavi i provedbi projekta. Preporučuje se da se odredi odgovorna osoba u tvrtki koja zna procedure EU i može voditi projektni portfelj – savjetuje Olju i poručuje poduzetnicima da sveobuhvatno razmislite o svojim potrebama. Ako novcem iz fondova EU planiraju kupiti nov proizvodni stroj, nastavlja, neka razmislite treba li zaposlenike obrazovati za rukovanje tim strojevima. Ako je tako, možda će htjeti podnijeti i zahtjev za potporu financiranja troškova izobrazbe. Vela pak savjetuje da se usredotoče na ulaganja koja će povećati prihode, proizvodne kapacitete, stvoriti inovativna rješenja te čija će posljedica biti povećanje broja zaposlenih ljudi i mogućnost konkuriranja europskim tvrtkama.

Još jedan važan savjet za kraj, i to onaj izvršnog direktora tvrtke Karzen i Karzen Tonyja Karzena: – Ne smatrajte novac fondova EU besplatnim jer on to nije. Zahtjevi za financiranje projekta iz fondova EU strogi su i o pravilima se ne može pregovarati. Bilo je mnogo projekata koji nisu postupali prema pravilima igre. Kad se to dogodi, slijede samo loše stvari, a u izvanrednim situacijama čak i potpun povrat potrošenih sredstava. Da bi se to izbjeglo, najbolje se obraniti kvalitetnom pripremom projekta. Samo takvi mogu očekivati uspjeh. To je važno, ako ne i najvažnije. S obzirom na to da je već sada izgledno da Hrvatska neće povući velik dio sredstava, kako je i za što novac iskorišten moglo bi biti važnije od toga koliko ga je povučeno.