Card Club preuzela poslovanje Dinersa u Sloveniji, a što će se kasnije događati, tj. hoće li i kupiti tu slovensku tvrtku, za sada je teško reći. S druge strane, možda pomalo neočekivano, Croatia osiguranje početkom ovog tjedna predalo je ponudu za stjecanje dionica slovenskoga osiguravajućeg društva Pozavarovalnica Sava u postupku dokapitalizacije (može dobiti maksimalno 25 posto), koje je na babinju već neko vrijeme, a zanimljivo je to što i našu najveću osiguravajuću kuću očekuje ista sudbina kako bi se namirio manjak u hrvatskom budžetu. Iako nije na popisu 15 tvrtki, zna se da i državni udio od 25 posto Triglav osiguranja ide u prodaju, pa bi se i tu moglo nešto ušćariti. No jedna od mogućnosti nije bila da najveća hrvatska osiguravajuća kuća kupi najveću slovensku, nego obratno pošto je Triglav osiguranje iskazalo interes za CO, pa bi Slovenci preko Triglava opet mogli kontrolirati Savu. No prije bi se moglo dogoditi da američka osiguravajuća kompanija American International Group ili poljski PZU kupe obje te tvrtke ili pak netko treći izvan hrvatsko-slovenskoga kruga. Od ostalih hrvatskih osiguravajućih kuća možda bi jedno Euroherc mogao iskazati interes, ali, kako smatra Novotny, teško je to očekivati u ovom trenutku. Svojedobno je i Franck bio zainteresiran za kupnju proizvođača čaja 1001 cvet u vlasništvu Žita, koji je također na transfer-listi. Hoće li se ta priča ponovo aktualizirati, za sada nemamo odgovor jer u Francku o tome šute.
Što se pak tiče privatnih tvrtki koje bi mogle biti mete preuzimanja u Sloveniji, Čorak smatra da je kod njih situacija kompliciranija. Ali su tvrtke konkurentne pa nema govora o pretvorbi vlasništva ili su jako zadužene pa o tome odlučuju banke. Dakle, i iz ovoga je vidljivo da je situacija u Sloveniji slična našoj pa tvrdnje Novotnyja da će se teško naći neka hrvatska tvrtka koja će u šoping u Sloveniju ima logiku. No s druge strane, možda bi hrvatske tvrtke ipak trebale barem razmisliti o ponudi Slovenaca. Tri su pokazatelja koja bi mogla ukazivati da je riječ o jeftinoj robi.
Jedan je već spomenuta gospodarska situacija u Sloveniji, a Vlada premijerke Bratušek odlučila se za povećanje obje stope PDV-a (niže s 8,5 na 9,5 posto, a više s 20 na 22 posto) od 1. siječnja sljedeće godine. Bit će uveden i viši porez na nekretnine, a od 2014. ili 2015. bit će oporezivana i imovina na koju se sada ne plaća porez, dakle isto ono što želi i naš ministar financija Slavko Linić. Predviđeno je i povećanje poreza na dobit s 15 na 17 posto te porez na prodaju srećki Slovenačke lutrije, kao i na slatka bezalkoholna pića. Osim tih mjera bilo je najavljeno i uvođenje kriznog poreza od 1. srpnja, ali zasad se odustalo od toga. Ipak, slovenski ‘harač’ ostaje kao rezerva ako se do kraja godine ne ostvare ciljevi uštede u javnom sektoru, pa bi i on mogao biti od 1. siječnja natovaren na slovenske porezne obveznike. Povećanje PDV-a, poreza na dobit te uvođenje poreza na dosad neoporezivane nekretnine, kao i najavljen te za sada odustajanje od ‘harač’, lice je krize slovenskoga gospodarstva, a prodaja 15 poduzeća njegovo je naličje. Takva fiskalna politika daje nasluti da bi udjeli u 15 ponuđenih tvrtki mogli otići ispod cijene jer državi treba novac kao voda žednom u pustinji. Takva je slika prepoznatljiva i hrvatskim poduzetnicima, što na neki način može biti olakšavajuća okolnost da razmisle o širenju posla u Deželi.
