Glavni biznis koji se prodaje je voda, u što je jako mnogo uloženo. Je li to priznanje poraza i loše dosadašnje politike? Sve pomalo. Da nisu kupljeni Istravino i Lero, u koje je investirano više od 100 milijuna kuna, nego da se taj novac ‘upucao’ samo u marketing voda, možda bi Studena i Studenac imali 15-20 posto tržišta i danas možda ne bismo razgovarali o dezinvestiranju pića.
Koliki danas udio na tržištu imaju pića koja prodajete? Sva pića danas nam imaju udio manji od deset posto. Nismo čak ni izazivač na tržištu, jesmo drugi u vodama, ali je ogromna razlika između nas i lidera. Propustili smo brojne prilike i tu više ne možemo biti efikasni. Nama ne treba dvostruki rast Studene i Studenca, nego cijele kompanije. Nekome tko se bavi tim poslom i ima jaku distribuciju u kanalu HoReCa to može biti dobar biznis. Mi imamo biznisa u kojima s istim novcem možemo postići mnogo bolji efekt.
Na primjer? Dosad je svake godine bilo novca za marketing Studene na hrvatskom tržištu i svake se godine ostvarivala negativna EBITDA. Istovremeno u Rusiji, gdje je tržište prehrane raslo dvoznamenkastim brojkama zadnjih šest do sedam godina, od 2008. do ove godine nije bilo novca za marketing. Da smo umjesto u Studenu investirali u Rusiju, danas bismo prodavali dvostruko više i imali 10 posto više zaposlenih na proizvodnji Vegete za Rusiju i nekoliko milijuna eura veću EBITDA-u.
Kada se riješite ta tri segmenta, jesu li svi ostali profitabilni ili će se još nešto prodavati? Vidjet ćemo kakva će biti alokacija troškova i što od preostalog portfelja možemo učiniti profitabilnim, još profitabilnijim, a što ne možemo. Baviti ćemo se onim u čemu možemo ostvarivati dovoljnu bruto maržu i tržištima gdje možemo iznadprosječno rasti.
Ima li Podravka pet proizvoda s kojima je spremna na globalnu utakmicu? Podravka, Vegeta i Lino brendovi su na kojima mislimo raditi internacionalni posao. Vegeta je najsnažniji brend u Hrvatskoj, prvi ili drugi brend u Srednjoj Europi, a jak je i u Rusiji. Naš problem je što smo se fokusirali na pića, a istovremeno nam se polica u Rusiji smanjivala. Na poljsko tržište nismo išli s novim proizvodima, a Vegetu, koja tamo ima snagu brenda slično kao u Hrvatskoj, ostavili smo na istom asortimanu zadnjih nekoliko godina.
Što podrazumijevate pod daljnjom internacionalizacijom? Danas postoje dvije vrste kompanija, lokalne i globalne. Lokalne djeluju na jednom ili nekoliko tržišta. Globalne raspoređuju svoje poslovanje globalno na način da uspijevaju spustiti porezno opterećenje do nezamislivo niskih razina.
Mislite li da Podravka može biti takva multinacionalka? Naša internacionalizacija poslovanja mora ići za tim da resurse lociramo u poreznim režimima koji će umanjiti ukupno porezno opterećenje. Naš konkurent koji je s nama na istoj polici u nekoj državi ondje ne plaća i porez pa ima 18 posto više dobiti ili novca za marketing i R&D, a mi to ostavimo na granici.
