Tajna sirena

Odgovorio mu je čelnik Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE) Ivor Županić rekavši da je matematika jedno, a želje drugo. Hrvatska trenutačno megavat iz solara plaća 550 eura prema starome tarifnom sustavu i 348 eura prema novome. Cijena na tržištu jest 50-ak eura, stoga nije pošteno da svi porezni obveznici i potrošači električne energije plaćaju toliku cijenu za tehnologiju koja je još preskupa – naglasio je Županić upozorivši i na pogrešno postavljene osnove energetske strategije te na potrebu povećanja naknade za poticaje.

Kad je riječ o poticajima, specijalist za elektroenergetski sustav i kvalitetu usluga u HERA-i Zlatko Zmijarević rekao je da bi se uskoro mogli očekivati zeleni certifikati koji bi opskrbljivačima omogućili prodaju paketa sa zelenom energijom.

Što još donosi tržište energije, moglo se čuti i od Krešimira Perice, direktora za prodaju IBM-ovih poslovnih rješenja u Srednjoj i Istočnoj Europi koji se usredotočio na položaj korisnika, na to što oni očekuju od budućih dobavljača energije te kako IBM može odgovoriti na te izazove. Pritom je naglasio da će osnovno sredstvo za preživljavanje u sljedećih pet godina biti spoznavanje prije konkurenata.

Posljednji dio konferencije bio je posvećen nacionalnim i regionalnim projektima. Dragan Marčinko iz CEI-ja iznio je planove provedbe ulaganja: ukupan investicijski potencijal svodi se na 174 projekta vrijedna 22 milijarde eura, a privatne investitore traži 25 projekata vrijednih ukupno osam milijardi eura.

Kad je riječ o energetici, u sektoru je 36 projekata vrijednih ukupno devet milijardi eura, a 10 projekata vrijednih pet milijardi eura traži privatna ulaganja. HEP je uz Janaf i Plinacro nositelj investicijskog ciklusa. Ove se godine planiraju provesti ulaganja vrijedna 436 milijuna eura, što je 115-postotno povećanje u odnosu na prošlu godinu. Govoreći o elektroenergetskom sektoru, Marčinko je naglasio da energetska strategija temelji na pretpostavci rasta potrošnje finalne energije od 2,7 posto, što nije u skladu s trenutačnim stanjem smanjenja potrošnje od 1,3 posto na godinu. Pročjene, kaže, treba revidirati jer očito neće biti predviđenog rasta, a smanjenje potrošnje utječe i na ostvarivanje udjela obnovljivih izvora.

Kad je riječ o strukturi elektroenergetskoga proizvodnog portfelja, Hrvatska uvozi gotovo 26 posto energije, koliki je i prosječan udio izvoza u posljednjih pet godina, stoga treba smanjiti i ovisnost o uvozu novim kapacitetima.

Kad je pak riječ o kapitalnim ulaganjima, početak gradnje Plomina planira se za drugi kvartal 2014., zatim gradnja plinskih skladišta, plinovod IAP, projekt LNG-a te odvojak Južnog toka. Ipak, zasad je najvažniji zakonodavni okvir za istraživanje i iskorištavanje ugljikovodika.

To će otvoriti vrata mnogim tvrtkama. Predvoda projekata jamstvo je razvoja države. Kad je riječ o provedbi projekata, ne bi trebalo biti problema – zaključio je Marčinko i uveo u raspravu u kojoj su sudjelovali Gordana Sekulić iz Janafa, Ljubica Cvenić iz HEP-a, Vladimir Đurović iz Plinacra, glavni ekonomist iz Ine Goran Šaravanja te profesor sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Mladen Vedriš.

Moglo se čuti da ima interesa za ulaganje, o čemu se vodi računa pri ulaganju, pa i o tome da se Hrvatska mora odgovarajuće energetski pozicionirati u odnosu na regiju.

Pritom je Vedriš poručio da Hrvatska mora pronaći odgovarajući energetsko-investicijski miks te ujedno upozorio na to kako su sva ulaganja određena interesom ulagača. Međutim, interes je države da osigura pretpostavke razvoja, kao i regulativa Unije, u koju upravo ulazimo.