Amanresort Cavtat imat će 5; hotel Kompass (JLH) podiže se s 3 na 4; hotel Mlini (Hoteli Dubrovačka rivijera) s 2 idu na 4; obiteljski kamp Krk (Valamar) podignut je na 4; turističko naselje Amarina (Majistra) podignuto je s 3 na 4; turistički kompleks Sanfior (Valamar) podignut je s 3 na 4.
Početak gradnje luksuznoga hotelskog brenda Amanresorta u Cavatatu na neki je način došao kao šlag na tortu ovogodišnjih ulaganja u hrvatski turizam. Samo na širem području Dubrovnika ove se godine provodi ili priprema nekoliko velikih turističkih projekata – od obnove turističkih kompleksa Mlini i Srebreno do obnove hotela Kompass u sastavu Jadranjskih luksuznih hotela u samom gradu. Hotelske kuće Valamar, Maistra, Bluesun ulažu i ove godine, i to uglavnom u obnovu sadržaja i infrastrukture ili gradnju dodatnih.
Ovogodišnja sezona također je počela otvorenjem novih ili obnovljenih turističkih kapaciteta kao što su veliki hotelsko-sportski kompleks Grupe Zubak sagrađen u uvali Žrnovnici pokraj Senja, novoobnovljeni Hotel&Casa Valamar Sanfior u Rapcu, preuređeni Valamarov obiteljski kamp Krk te Maistrino obnovljeno turističko naselje Amarina u Rovinju.
Cavtatski Amanresort ipak je po mnogočemu posebna i za hrvatske prilike dosad nevidena hotelska investicija. Ulaganje od gotovo 30 milijuna eura dubrovačkoj će rivijeri donijeti prvi hotel s pet plus zvjezdica. Kompleks će se prostirati na više od sedam tisuća četvornih metara, ali imat će samo 40 smještajnih jedinica, 30 soba i 10 apartmana. Koncept tog brenda ne temelji se na količini, nego na kvaliteti ponude. Svaka će soba imati 80 četvornih metara, a apartmani dvostruko više. Zato je cijena noćenja u Amanu više nego paprena, od 1500 do 3000 eura. I cijena noćenja u Cavatatu u svakom će slučaju biti viša od tisuću eura. Elitni gosti, među kojima su često svjetski ‘celebrityji’, zauzvrat dobivaju zajamčenu diskreciju i tretman koji im pruža osjećaj kao da su u vlastitom domu.
To je ulaganje posebno i zato što je najveće u Hrvatskoj po smještajnoj jedinici, od čak 750 tisuća eura. Naime, dosad su najveće ulaganja po sobi, tj. apartmanu, prema procjeni Ružice Herceg iz Horwath Consultinga, bila oko 200 tisuća eura. Gradnja prvog Amanresorta najavljivala se u Hrvatskoj još 2008. kad se prvi put spomenuo dolazak indonezijskog hotelijera Adriana Zeche u Cavatatu. Hotel se trebao graditi na mjestu nekadašnjeg odmarališta Makedonija, ali nakon toga investicija je zapala. Adrian Zecha osnivač je hotelskog brenda Aman, a od ukupno 26 objekata diljem svijeta kojima se upravlja prema Amanovim standardima u njegovu je vlasništvu samo šest hotela.
Ulagači u cavtatski Aman grčki su poduzetnik Petros Stathis, ujedno vlasnik crnogorske vile Aman Sveti Stefan, te dvojica lokalnih poduzetnika Maro Balić i Jakša Ivaniš. Radi provedbe tog projekta početkom godine u Cavatatu je registrirana tvrtka Bonvena hoteli koju vodi Josip Vezjak, također lokalac. Trojica investitora u gradnju hotela ulažu oko 27 posto vlastitih sredstava, a ostatak će se, rečeno je na nedavnoj ‘presici’ u Cavatatu, osigurati kreditom domaće poslovne banke. O kojoj je banci riječ, trebalo bi se doznati do kraja mjeseca. U Amanresortu će se zaposlit 80-ak domaćih ljudi, ali menadžment će uglavnom stići iz Amanovih hotela kako bi obrazovao domaće osoblje i prenio im svoja iskustva. Kako je istaknula Amanova glasnogovornica u Hrvatskoj Manuela Šola, vlasnica PR agencije Abrakadabra, taj se hotelski brend nigdje ne reklamira, nego postoje popisi vjernih gostiju, takozvanih ovisnika o Amanu (engl. Aman junkies), koji dobivaju obavijesti o novoj ponudi i novootvorenim Amanresortima u svijetu. Budući da je broj soba i apartmana ograničen, za pojedine lokacije navodno postoje liste čekanja od dvije godine. Najviše poklonika imaju na tržištu SAD-a i Japana.
Osim crnogorskog Amana na Jadranu je prije nekoliko tjedana otvoren Aman Canal Grande Venecija u Italiji, tako da će cavtatski hotel biti treći Amanresort u jadranskoj regiji. Na konferenciji za novinare nedavno održanoj u Cavatatu istaknuto je kako će Aman dovesti goste kakve Hrvatska još nije imala. Međutim, pitanje je hoće li i ostatak turističke ponude zadovoljiti njihova očekivanja.
Kad se govori o elitnim gostima, uvijek se spominje potreba za luksuznim sadržajima, od golfskih terena do luksuznih butika i kockarnica. No Dubrovnik je prije svega kulturno odredište, pa i razvoj dodatnih sadržaja treba planirati u skladu s općom strategijom njegova razvoja.
Prema najnovijim informacijama, i projekt golfa na Srđu dobio je zeleno svjetlo. Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije utvrdio je da je konačni prijedlog urbanističkog plana uređenja Bosanke, sela na sjeveroistočnoj padini Srđa, usklađen s planom višeg reda. Aktivno je i u Župi dubrovačkoj: u Mlinima i Srebrenom objekti su Hotela Dubrovačke rivijere, tvrtke u većinskom vlasništvu HUP-a Zagreb Andelka Leke. U dvije godine u obnovu hotela i gradnju novih od četiri…