Nuklearni pokretači razvoja

Milijarde kuna sliše se 2012. na račune hrvatskih proizvođača i distributera lijekova: ostvarili su ukupni prihod od 19,5 milijardi kuna ili povećanje od 10,9 posto u odnosu na 2011., u kojoj je prihod bio 17,6 milijardi. S obzirom na to da je hrvatsko gospodarstvo raslo samo 0,4 posto, a tisuću najuspješnijih kompanija prošle je godine povećalo prihode 2,2 posto u odnosu na 2011., farmaceutska industrija s ulaganjima između četiri i deset posto ukupnog prihoda u istraživanje i razvoj trenutačno je ‘nuklearn’ pokretač razvoja.

Na hrvatskome farmaceutskom tržištu kao i uvijek prednjači nedodirljiva Pliva, proizvođač generičkih lijekova, najveća farmaceutska kompanija u vlasništvu izraelske Teva grupe, čija je prihod rastao 20,1 posto, a neto dobit 62 posto. Osim Plive još je deset tvrtki imalo rast veći od 20 posto, ali samo je jedna ušla među prvi deset. Riječ je o Rocheu, najvećem iznenadenju na hrvatskome farmaceutskom tržištu s rastom prihoda od 32,9 posto i neto dobiti od nevjerojatnih 5904,4 posto. Roche, ipak, ni na koji način nije ugrozio najveće veledergerije koje su se na rang-listi prema ukupnom prihodu svrstale iza Plive. Medika je s ukupnim prihodom većim od dvije milijarde kuna zauzela drugo mjesto, njezina neto dobit rasla je čak 176,6 posto; slijedi Phoenix Farmacija s malo više od 1,9 milijardi prihoda i stopom rasta od 3,6 posto, a među milijarderaima su i Medical Intrade, čija je neto dobit porasla 3,8 posto, te Oktal Pharma, čiji su prihodi pali 0,6 posto, ali neto dobit rasla je čak 79,5 posto. Među prvim su deset na ljestvici stotinu najvećih farmaceutskih tvrtki u Hrvatskoj i proizvođači lijekova Belupo i JGL, a slijede ih distributeri Krka-Farma, L’Oréal Adria i Roche. Belupo, koji je zabilježio upola manji prihod od Oktal Pharma, riječ je o malo više od 645 milijuna kuna, zabilježio je lagan pad prihoda od 0,1 posto te pad neto dobiti od 10,8 posto. To je pokazatelj da se više isplati distribuirati lijekove nego proizvoditi ih, osim ako nije riječ o Plivi.

No JGL ide uzlaznom linijom. Njegov je ukupni prihod manji od Belupova, ali rastao je 19,5 posto te ostvario neto dobiti od 8,6 posto. Prvi se put među stotinu najvećih farmaceutskih kompanija našao i Pharma u vlasništvu Luke Rajića; zauzeo je 84 mjesto s rastom ukupnog prihoda od 217,3 posto. JGL je i proizvođač lijekova koji najbolje plaća svojih 576 zaposlenika – prosječna neto plaća u 2012. bila je 10.865 kuna. Na drugome mjestu prema prosječnoj neto plaći od 9121 kune jest Pliva, koja zapošljava 1717 radnika; Belupova je prosječna plaća bila 7104 kuna, a ima 297 zaposlenih. Međutim, nije riječ o najvećim plaćama jer su neke veledergerije, ljekarne i zastupstva 2012. isplatili prosječne plaće veće od 20 tisuća kuna. No što farmaceutske kompanije čeka nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju i jesu li spremne za konkurentske utrke? Pliva neće biti ugrožena jer njezin položaj na europskoj i svjetskoj razini jamči Teva grupa, a odavno je spremna za promjene koje slijede nakon 1. srpnja 2013. Belupo i JGL morat će još više ulagati, no otvara im se veliko tržište od 500 milijuna ljudi.

S obzirom na to da Pliva ostvaruje više od 80 posto prihoda na međunarodnim tržištima, jasno je da svoju konkurentsnost mjerimo u globalnim okvirima, a ne u hrvatskim, te da je Pliva već prešla put koji mnoge druge hrvatske kompanije tek čeka. Plivini lijekovi danas se prodaju u SAD-u i na mnogim tržištima u Europskoj uniji. Zahvaljujući odobrenjima američke Uprave za hranu i lijekove (FDA), britanska Medicines and Healthcare Products Regulatory Agency (MHRA) te ostalih zahtjevnih europskih agencija Pliva je svrstana među proizvođače koji ispunjavaju najviše svjetske standardne kvalitete potrebne za globalno tržište – kaže Tihomir Orešković, predsjednik Uprave Plive.

Predsjednik Uprave Belupa Hrvoje Kolarić kaže pak da su proizvođači generičkih lijekova suočeni s mnogo regulatornih izazova. S obzirom na to da je mnogo lijekova domaćih proizvođača registrirano samo u Hrvatskoj, trebat će ih registrirati i u EU. – Potrebno je nadograditi ‘stare’ lijekove koji su na tržištu već 20, 30 pa i više godina, za koje vrlo često više nije dostupan originalni lijek, a literaturne referencije nisu dovoljne. Odabir pravne osnove za nadogradnju i izrada potporne dokumentacije za te lijekove vrlo je zahtjevan i dugotrajno posao – kaže Kolarić, koji vidi priliku na velikom tržištu EU, ali Belupo je otvorio i ‘rezervno bojište’ u Ukrajini i Kazahstanu, a i predstavljanje u Poljskoj. Farmaceutski sektor svojevrsnu je traumu otvaranja tržišta i uklanjanja graničnih zapreka već prošao.

U posljednjih desetak godina zbog ulaska 250 novih proizvođača lijekova s bogatim proizvodnim portfeljima na hrvatsko tržište financijski tržišni udio hrvatskih proizvođača sa 60 posto tržišnog udjela pao je na samo 25 posto. Stoga se 1. srpnja 2013. za nas ništa važno neće dogoditi – kaže Ivo Usmanić, predsjednik Uprave JGL-a. Ipak, naglašava da će izlazak iz Cefe znatno utjecati na poslovanje i da će za održivu konkurentsnost na EU tržištu biti potrebno dubinsko preispitivanje i restrukturiranje te kvalitetno usklađenje sa svim relevantnim propisima i regulatornim zahtjevima.

Nakon ulaska u EU postajemo dio velike europske obitelji udružene u Europsku generičku asocijaciju (EGA). Europska farmaceutska industrija ključni je pokretač rasta, tehnološki sektor s najvećim do danom vrijednošću po zaposleniku i jedan od sektora s najvećim sučitom u robnoj razmjeni EU – objašnjava Usmanić, naglašavajući da je za JGL ova godina itekako važna jer pokreće dosad najveće ulaganje ‘Pharma Valley’ u Svinome. Važno je i to da nakon 1. srpnja 2013. JGL postaje potpuno samostalan u proizvodnom procesu, odnosno njegovoj posljednjoj fazi – puštanju lijeka u promet – koju je dosad, kao nečlanica EU, mogao provoditi isključivo uz partnere. Također će moći registrirati centralizirane i decentralizirane postupke te znatno uštedjeti u distribuciji jer neće trebati konsignacijska skladišta.