Lazak Hrvatske u EU je pred vratima, ali sve je više pitanja, ako ne i strahovanja, hoće li domaće gospodarstvo, kao i prateći propisi, biti sposobni za natjecanje u konkurentnom i zahtjevnom europskom gospodarstvu. Jedan od skupova koji je potražio odgovor na to pitanje je i onaj konzaltinške tvrtke Leitner&Leitner, održan ovog tjedna u Zagrebu, koja ima veliko iskustvo u poslovanju na području Srednje Europe, pa smo o tome razgovarali sa senior partnerom Reinhardom Leitnerom, te Pavom Djedovićem, partnerom zaduženim za regiju Hrvatske, Srbije i BiH.
-
Kakve promjene nastaju u hrvatskom sustavu oporezivanja nakon ulaska u EU? Jesmo li se dobro pripremili? Djedović: U Saboru je upravo izglasao Zakon o PDV-u potpuno usklađen sa smjernicama EU, tako da se sa sigurnošću može tvrditi da će od 1. srpnja, bar što se tiče PDV-a, biti stvorena odgovarajuća zakonska podloga. Jedino što me brine činjenica je da nemamo pravilnike koji bi se trebali donijeti nakon izglašavanja zakona, a koji bi trebao detaljnije propisati provedbene postupke zakonskih odredbi. Ispustva koja su imali moji kolezi iz Istočne Europe pokazuju da bi u prvih dva-tri mjeseca nakon pristupanja Uniji mogla nastati jedna vrsta nesigurnosti da svako tumači zakon onako kako mu odgovara. Također bi moglo biti opasno ako Porezna uprava za dvije ili tri godine dođe do zaključka da su zbog navedene nesigurnosti napravljeni i neki prekršaji.
-
Možete li usporediti kako se Hrvatska pripremila u odnosu na grupe zemalja iz zadnja dva kruga proširenja 2004. i 2007. godine? Djedović: Mislim da je Hrvatska dobro pripremljena, budući da navedeni proces traje već godinama. Zato mislim da, što se zakonodavstva tiče, 1. srpnja neće predstavljati nikakvu posebnu promjenu, jer smo u mnogim stvarima već nekoliko godina spremni za ulazak u EU.
-
Često se žalimo da imamo visoke poreze i davanja. Je li to zaista tako i gdje se prema visini domaći porezi nalaze u odnosu na ostale zemlje EU? Djedović: U odnosu na druge zemlje EU naši izravni porezi nisu baš toliko visoki, ali zabrinjavaju me doprinosi za obvezna osiguranja, parafiskalni nametni kojih ima dvjestotinjak, budući da automatski povećavaju cijenu poslovanja. Neki od njih već su djelomično ukinuti, a drugi su smanjeni, ali prema mom mišljenju nedovoljno. Stoga, iako porezno opterećenje nije preveliko, s dodatnim parafiskalnim nametima riječ je o znatnim iznosima, ne računajući cijelu proceduru njihovog plaćanja. Osim toga gledajući regiju i naše susjede koji nisu u EU, poput BiH i Srbije, koje nam također konkuriraju, činjenica je da tamo imaju daleko manje namete, ali i manji PDV.
Leitner: Uz to, kad ima previše različitih poreza i davanja, postoji opasnost da građani sa svima nisu upoznati, pa je tako moguće da porez ne plaćaju i oni koji ga nisu imali namjeru utajiti.
-
Na koje sve načine treba poticati gospodarstvo? Koji su se modeli pokazali najuspješniji u poticanju konkurentnosti? Leitner: Hrvatsko je gospodarstvo previše obilježeno uslugama. Turizam je lijepa djelatnost, kada imate takvu obalu i vrijeme, ali riječ je o vrlo volatilnoj djelatnosti koja ne osigurava zaposlenje tijekom čitave godine. Zbog toga Hrvatska kao i druge zemlje bivšega istočnog bloka treba reindustrijalizaciju, odnosno proizvodnu industriju koja će proizvoditi dobra. Da bi se to ostvarilo, potrebne su dvije stvari. Prva je liberalizacija radnog prava i fleksibilizacija radnog vremena, a druga je obrazovanje. Važna je edukacija usmjeren na gospodarstvo i industriju kako bi educirala ljude prema njihovim potrebama. No u tome Hrvatska nije usamljena, jer i Austrija ima loš sustav obrazovanja te educira ljude mimo potreba gospodarstva. Primjerice, 60 posto sociologa koje obrazujemo u Austriji nikada ne nađe radno mjesto u svojoj struci, a istovremeno nemamo dovoljno fizičara, elektroničara, ljudi koji mogu organizirati proizvodne procese, kao ni kvalitetnih zanatlija.
-
Nedavno se mogao čuti podatak da EU na godinu gubi 1000 milijardi eura zbog izbjegavanja plaćanja poreza. Kako riješiti taj problem? Leitner: Točno, to je veliki problem, ali postoje prijedlozi njegovog rješenja. Glavni razlog zašto je nastao je to da je europski sustav PDV-a tako postavljen da je u njemu relativno lako provesti prijevare. Austrija je čak izradila prijedlog rješenja, ali za sva se porezna pitanja odluke moraju donositi jednoglasno, što za sada nije postignuto.
