gLOBALNO&LOKALNO Svaka tvrtka morat će se sama izboriti za svoje mjesto u EU

Ako Vlada neće mijenjati ekonomsku politiku, što je očigledno, onda se moramo spustiti na mikroekonomsko rješenje problema. Svaka tvrtka morat će se izboriti za sebe ako želi uspjeti na globalnom tržištu – rekao je Novotny. Na prvom okruglom stolu pod moderatorskom palicom Novotnyja sudjelovali su Tomislav Šlat iz 3M-a, Marko Fresl iz ACG Lukpasa, Mladen Fogec iz Siemensa i Damir Zec iz IBM-a, a tema je bila globalne kompanije nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju: promjena strategije-novosti-planovi.

Problem za investitore u Hrvatskoj je nestabilno okružje. Umjesto da se znaju uvjeti i standardi za sljedeće tri do četiri godine kako bi se moglo planirati, u Hrvatskoj je to nemoguće jer nemamo strategiju i to otežava poslovanje – rekao je Mladen Fogec. Ludbreški ACG Lukpaps u vlasništvu je indijske kompanije. Ulaskom u Europsku uniju za njih se neće promijeniti situacija, već će profitirati vlasnik koji će dobiti proizvod s oznakom ‘made in EU’.

Za Europsku uniju odavno smo spremni. Izvozimo praktički cijelu našu proizvodnju – četiri milijarde kapsula na godinu. Imamo u planu širenje u sljedeće tri godine na razinu 12 milijardi i taj je proces investicija već krenuo. Veliku je šansa da vlasnik uđe u veću investiciju ako procijeni da mu se to isplati. Što se tiče suradnje s domaćim proizvođačima lijekova, pregovaramo s Plivom i Be-lupom, ali tek treba vidjeti što će biti s tim – rekao je Marko Fresl iz ACG Lukpasa.

Tomislav Šlat iz 3M-a rekao je da je njegova kompanija prisutna na hrvatskom tržištu putem predstavnstva i da će tako ostati još neko vrijeme. Vodimo razgovore s nekim partnerima u vezi sa suradnjom, ali što se tiče ‘greenfield’-investicija teško ih je očekivati u skoro vrijeme. Od ulaska u EU, kratkoročno u prvih šest do 12 mjeseci ne očekujemo promjene, a nakon toga o nama ovisi što će se događati – rekao je Šlat. IBM je globalni igrač koji je prisutan na hrvatskom tržištu. Ulazak u Europsku uniju neće mnogo toga promijeniti, ali im je donio nove mogućnosti putem europskih fondova da se hrvatsko IT i gospodarstvo općenito oporave.

Sa sredstvima iz Europske unije moramo jačati gospodarstvo, ali ne 500 najvećih, već se moramo orijentirati na male i srednje poduzetnike. Oni mogu i moraju biti pokretač gospodarstva, čiji će se dio preliti na lokalne IT kompanije. Prvi rezultati toga trebali bi biti vidljivi već potkraj sljedeće godine – rekao je Damir Zec iz IBM-a.

Kriza i problemi u poslovanju utjecali su i na multinacionalne kompanije, koje su se morale prilagoditi. Marko Juričić iz Arate iznio je predviđanja o rastu BDP-a u sljedećih sedam godina, gdje prednjače zemlje BRIC-a i afrički kontinent. To je prilika i za Hrvatsku da pokuša ugrabiti dio kolača. Osvrnuo se i na direktna inozemna ulaganja i na način na koji ih privući.

Trebamo shvatiti da se ne borimo država protiv države, već gradovi protiv građana. Izravna strana ulaganja u manjim gospodarstvima lokalna su pitanja, a ne od državne važnosti – rekao je Aračić.

Kao uvod u drugi okrugli stol poslužilo je izlaganje Mladenove Vedriša o primjerima dobre prakse u inozemstvu, pri čemu se posebno osvrnuo na Baskiju koja je okupila stručnjake koje su joj pomogli da ima bolji BDP i industrijsku proizvodnju od Španjolske i prosjeka EU. Okrugli stol za temu je imao suradnju globalnih i lokalnih kompanija u uvjetima recesije i globalizacije, a u prvi plan stavljeno je obrazovanje i znanje.

U industriji smo koja je rasla cijelo vrijeme. Kriza je donijela nove forme i moramo raditi na podizanju lokalne konkurentnosti. To činimo obrazovanjem, ulaganjem u inovacijske centre i cjeloživotnim usavršavanjem. I to nije trošak, već investicija u budućnost, jer obrazovanjim će zemljama tehnologija biti potrebni. Obrazovanje je ključ svakog sustava – rekao je Ivan Vidaković iz Microsofta.

Vedrana Likani iz Colliers Internationala, koja se bavi investicijama u nekretnine i sličnim poslovima, osvrnula se na uvjete poslovanja u Hrvatskoj.

Neke klijente dobijemo zbog naše europske baze, ali više ovisimo o lokalnoj ekspertizi i domaćim poslovima. Moramo kreirati poslove u Hrvatskoj i tako preživljavati – objasnila je Likan.

Boris Bauk iz HP-a osvrnuo se i na situaciju od prije par godina kada su domaći menadžeri zbog velikog rasta bili zvijezde na susretima svih menadžera. Danas je situacija drugačija, a sigurno i vremena nisu kao prije. Sada se gleda gdje se i na koji način dolazi do profita. Očekuje se da se napravi kvalitetna priprema da se krene sa što boljih startnih pozicija kada prođu ova vremena – rekao je Bauk.

Na to se nadovezao i Mladen Vedriš, koji je rekao da u Hrvatskoj samo 2,5 do 3 posto djece pohada naprednu matematiku u osnovnoj školi, a u Kini 50 posto, što im daje prednost u startu.