SEVELDA

Novi čelnik Raiffeisen Bank Internationala preuzeo je drugu najveću austrijsku banku u vremenu u kojemu poslovni rezultati padaju iz kvartala u kvartal pod pritiskom loših kredita, a u banci se vode razmirice zbog strategije širenja i moguće dokapitalizacije. Od Sevelde se očekuje da planirane dobre prognoze pretvori u zaradu za dioničare, koja je u prvom kvartalu bila samo 0,55 europskih centa po dionići.

Ako preokrenuti loše trendove u poslovanju goleme banke? Prikupiti svjež kapital na tržištu ili ne? Kad je pravo vrijeme za izlazak na burzu? Širiti se Europom ili Azijom? Ta pitanja samo su dio repertoara na koji će u iduće četiri godine svojim dioničarima odgovarati Karl Sevelda, novi čelnik Raiffeisen Bank Internationala (RBI). Karijerni je bankar upravo poput prethodnika Herberta Stepica preuzeo drugu najveću austrijsku banku u vremenu u kojemu poslovni rezultati padaju iz kvartala u kvartal pod pritiskom loših kredita, a u banci vladaju razmirice zbog strategije širenja i moguće dokapitalizacije.

Seveldin je posao preokrenuti loše trendove u poslovanju i opravdati titulu najbolje srednjoeuropske i istočnoeuropske banke, koju je RBI potkraj prošle godine dobio od uglednog magazina The Banker. Karl Sevelda ima više od 35 godina iskustva u bankarstvu, uključujući i više od dvadeset godina koje je proveo u Creditanstaltu. Od 1998. do 2010. bio je član Upravnog odbora Raiffeisen Zentralbanka Österreich (središnja institucija Grupe Raiffeisen), a 2010. sjeo je u predsjednički stolac Raiffeisen Zentralbanka. Osim nove uloge predsjednika RBI-ja bit će odgovoran i za poslovanje s korporativnim klijentima sve dok bankin nadzorni odbor ne utvrdi novu raspodjelu odgovornosti za pojedine funkcije.

Seveldin novi ugovor istječe sredinom 2017. Na mjesto zamjenika predsjednika Uprave imenovan je Johann Strobl pa je njegov ugovor, kao i onaj člana Uprave za financije Martina Grülla, produljen do sredine 2017.

• S Karlom Seveldom postavili smo vrlo dobra nasljeđnika na mjesto predsjednika Upravnog odbora RBI-ja. S ovom bankom srasta već petnaest godina, zamjenik je predsjednika Uprave od 2010. te je izvršno umrežen ne samo s komitetima nego i u austrijskoj bankarskoj grupaciji Raiffeisen. Njegovo je imenovanje izraz povjerenja Nadzornog odbora u nastavak sadašnje strategije. Kontinuitet vođenja i poslovnog smjera smatramo jednim od ključnih čimbenika uspjeha, osobito u ovim izazovnim vremenima – izjavio je predsjednik Nadzornog odbora RBI-ja Walter Rothensteiner i dodao:

• U ime cijeloga nadzornog odbora zahvaljujem Herbertu Stepicu za više od 40 godina njegove predanosti i velikih zasluga za Raiffeisen Banking Group. Njegova strateška vizija i vještine učinkovite provedbe imale su ključnu ulogu u izgradnji RBI-ja u najveću bankarsku grupaciju u Austriji te Srednjoj i Istočnoj Europi.

U priopćenju nakon imenovanja Sevelda je uzvratio: ‘Drago mi je zbog pruženoga povjerenja i radujem se novom zadatku. Posljednjih godina nije bilo lako s obzirom na gospodarsko okružje, ali prilagodba naše strategije bila je uspješna, stoga nastavljam putem koji smo kolege iz Uprave i ja slijedili s Herbertom Stepicom. Moje imenovanje predsjednikom ujedno je neizravna potvrda ispravnosti tog smjera’.

Nepuna tri tjedna nakon imenovanja Sevelda je povukao prvi konkretan potez kao bankin šef – otvorio je podružnicu u Hong Kongu. Prema Reutersovu pisanju, upravo je ostavka Herberta Stepica razotkrila podjele u vezi s bankinom politikom širenja u inozemstvu. Izvori u banci tvrde da su dvojbe lokalnih austrijskih zajmodavaca s kontrolnim udjelom u banci o njezinu širenju u inozemstvu pomogle ubrzati Stepicev prošlomjesečni odlazak s dužnosti izvršnog direktora zbog istrage o mogućoj kupnji nekretnina u Singapuru putem ‘offshore’-kompanija.

Drugim veličinom zajmodavac u Srednjoj i Istočnoj Europi, nakon UniCreditove Bank Austrije, imao je predstavljanje u Hong Kongu od 1980., koje od ovog tjedna ima status podružnice i zapošljava dvanaestero ljudi.

• RBI namjerava iskoristiti položaj Hong Konga, globalnoga financijskog središta, kako bi proširio poslovanje u Aziji i zadovoljio sve veću potražnju klijenata u Austriji te Srednjoj i Istočnoj Europi za financijskim uslugama u toj regiji. Posebno će se usredotočiti na klijente koji planiraju proširiti poslovanje ili otvoriti predstavljanje u Hong Kongu – objašnjavaju u banci koja ima podružnice i u Xiamenu te Pekingu, a od 1998. i u Singapuru.

Azijom se banka počela širiti nakon objave poslovnih rezultata za prvi ovogodišnji kvartal koji su pokazali da posluje malo lošije nego u istome lanjskom razdoblju, ponajprije zbog ni.

RBI je u prvom ovogodišnjem tromjesečju ostvario konsolidiranu dobit od 157 milijuna eura, što je pad od 71 posto u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine. Međutim, na prošlogodišnje razdoblje utjecali su jednokratni učinci kao što je zarada od prodaje obveznica i otkup hibridnoga temeljnog kapitala u ukupnom iznosu od 272 milijuna eura. Nadalje, na tromjesečne rezultate negativno su djelovala i 82 milijuna eura zbog načina vrednovanja dugoročnih strukturiranih vrijednosnih papira te raznih obveza. Ta stavka nije utjecala na regulatorni kapital ni na koeficijente kapitala. Budući da su se prinosi na kredite RBI-ja u posljednje vrijeme znatno smanjili, fer vrijednost tih obveza znatno je porasla. U svojemu posljednjem obraćanju u funkciji bankina čelnika, na objavi rezultata, Stepic je rekao: – Godinu smo dobro počeli. Unatoč okružju u kojemu prevladavaju niske kamatne stope i slaba gospodarska aktivnost u odnosu na prvo tromjesečje 2012. povećali smo prihod od poslovanja. U drugoj polovini godine očekujemo veći zamah gospodarskoga ciklusa, stoga s optimizmom gledamo ostvarenje zadovoljavajućega rezultata. Sevelda bi sad trebao dobra očekivanja pretvoriti u zaradu za dioničare, koja je u prvom kvartalu bila samo 0,55 europskih centa po dionići. Bankina dobit prije oporezivanja smanjila se za 63,4 posto, na 251 milijun eura, a dobit poslije oporezivanja pala je za 69,7 posto i iznosi 174 milijuna. Povrat na kapital prije oporezivanja jest 9,2 posto i za 15,9 posto niži. Prihod od poslovanja – ne računajući umanjenja ‘goodwilla’ u ukupnom iznosu od tri milijuna eura u prvom tromjesečju 2013. – viši je za jedan posto ili šest milijuna na godinu te iznosi 1,3 milijarde eura. Neto rezervacije za potencijalne gubitke porasle su za 67 milijuna eura u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, uglavnom pod utjecajem rezerviranja za gubitke na razini kreditnoga portfelja, i iznose 220 milijuna.

Portfelj tzv. loših kredita nebankarskim klijentima u prvom tromjesečju povećao se za 47 milijuna eura (od kojih na valutni učinak otpada osam milijuna eura). Na valutno ujednačenoj osnovi povećanja su zabilježena u Jugoistočnoj Europi (za 85 milijuna eura) i na razini središnjice Grupe (za 20 milijuna eura), a smanjenja u Srednjoj Europi (za 33 milijuna eura) i Rusiji (14 milijuna eura). Godišnji omjer loših kredita povećao se za 0,1 posto, na 9,9 posto, a omjer pokrivenosti loših kredita rezervacijama za 0,5 postotnih bodova, na 67,5 posto. S posljednjim danom prvoga kvartala RBI je imao više od 59.000 zaposlenih, odnosno jedan postao manje nego u istome lanjskom razdoblju. Na isti dan RBI-jeva imovina vrijedila je 132 milijarde ili tri posto manje nego lani. Taj se pad ‘težak’ 4,2 milijarde eura uglavnom odnosi na smanjenje viškova gotovine i ostalih visokolikvidnih instrumenata. Banka se ukupno brine za čak 14 milijuna klijenata u otprilike tri tisuće poslovnica, od kojih je veći dio u Srednjoj i Istočnoj Europi.