Home / Lifestyle i trend / Luka Vučić

Luka Vučić

Na ‘Danu D’, dizajnerskoj manifestaciji koja već treću godinu okuplja najbolje mlade kreativne snage iz Hrvatske i susjednih zemalja, svoje će mjesto i ove godine naći brojne dizajnerske zvijezde u usponu. Od 10. do 16. lipnja u središtu Zagreba te od 14. do 16. lipnja u TŽV-u Gredelj svoja će djela izložiti i odabrani talenti koje vrijedi pratiti.

Luka je diplomirao 2011. na Studiju dizajna. Radi kao slobodni dizajner, bavi se filmom, stop-animacijom, grafikom, produkt-dizajnom, glumom i ilustracijom. Autor je Brka, ilustrativnog lika kojeg je stvorio potkraj 2011. Brko je klasični anti-junak u kontekstu kapitalističkoga društva. Kroz njegov lik Luka je uspio sarkastično i ironično prikazati kako nas ovaj sustav proždire svaki dan.

Studenti treće godine preddiplomskog studija na Studiju dizajna u Zagrebu nadaju se da će nastaviti u dobrom smjeru te u bliskoj budućnosti postati produktivnim članovima dizajnerske zajednice. Na ‘Danu D’ predstaviti će dio svojih recentnih radova, mentoriranih na kolegiju Projektiranje, vizualne komunikacije. Riječ je o plakatima rađenima za predstave koje sada igraju u zagrebačkim kazalištima. Zamislili su predstavljanje plakata u sklopu interaktivne strukture koja omogućuje promatračima sudjelovanje, djelovanje, kontrolu i izražavanje stajališta o radovima. Svojim dijelom izložbe žele promatračima približiti proces rada na takvim zadacima, dati im mogućnost da biraju, reagiraju i komentiraju.

Dora Bilandžić, studentici na Studiju dizajna na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, glavno je izražajno sredstvo u dizajnu fotografija, ponajprije reportažna. Dora je prošle godine sudjelovala na fotografskom natječaju Nike Creative Reporter, bila je među pet finalista, a osvojila je i fotografski natječaj ‘Lica raznolikosti’. Njezino je najdraže profesionalno iskustvo rad na kampanji za Zagreb Pride. Sve u svemu, društveno je angažirana, dobro odgojena i uvijek raspoložena za šalu.

Njezino ime stoji iza projekta časopisa Hrelle koji ironično dekodira konzumerističke vizuale spektakla, a njegovo oblikovanje parafrazira je modnih časopisa poput Ellea, Cosmopolitan, Grazije, Glorije In. Prema tematici časopis je i svojevrstan manifest stila života supkulture mladih koji žive u Zagrebu i ispituje kako oni percipiraju poznati zagrebački buvljak Hrelić i ljude koji ondje rade te, na širem planu, kakav je njihov odnos prema društvenim normama koje im se svakodnevno nameću.

Lana Grahek, mlada dizajnerica, nakon završene srednje škole upisuje Filozofski fakultet od kojeg uskoro odustaje i bira ispravan put – Studij dizajna na Arhitektonskom fakultetu. Katkad sudjeluje na dizajnerskim radionicama i izložbama, a nagrade tek čeka. Pokazuje veliko zanimanje prema mikro- i makrotipografiji. U slobodno je vrijeme vedra, vesela i nasmijana. Projekt s kojim se pojavljuje na ‘Danu D’ nastao je na Arhitektonskom fakultetu u sklopu kolegija Dizajn fonta i kaligrafije 2, pod mentorstvom Damira Bralića i Nikole Bureka. Zamišljen je kao hommage Karelu Martensu, nizozemskom dizajneru koji se u dijelu svog rada bavi estetizacijom i otiskivanjem industrijskih formi, tj. dijelova strojeva s napuštenih građevinskih lokacija i slično. Taj princip stavljen je u kontekst Hrvatske i lokacije bivšeg prostora Tvrnice željezničkih vozila Gredelj s koje su prikupljeni materijali (željezni objekti) koji su u tom prostoru izgubili važnost i trenutačno stoje razasuti po podu. Projekt se sastoji od infoknjžice o Gredelju i razglednica s otisnutim formama.

Vedran Klemens diplomirao je grafički dizajn na Studiju dizajna na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu i slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Nakon studija radio je kao slobodni grafički dizajner i ilustrator. Od 2007. do 2009. radio je kao grafički dizajner, a od 2009. do danas radi kao art direktor u agenciji Grey Zagreb.

Vedranovo ime stoji iza serije samoiniciranih ilustracija izloženih u formi plakata formata B1. Tematski ilustracije reinterpretiraju likove iz pop kulture i smještaju ih izvan svog uobičajenog konteksta.

Manasteriotti napominje da klijentu treba pristupati iskreno i znati mu predložiti najefektnije rješenje u skladu sa strategijom i proračunom, a ne forsirati najnovije i nerijetko kratkotrajne trendove koji često imaju slab povrat uloženog kapitala.

Zahvaljujući internetu i tehnologiji, sve je više mladih, kvalitetnih dizajnera i konkurencija je dosta jaka. Za uspjeh, dakle, nije dovoljno biti jako talentiran. Treba ići korak dalje, razvijati poslovne i socijalne vještine i izdvojiti se posebnošću i visokim profesionalizmom. Jer, kako zaključuje Manasteriotti, tržište više ne trpi umjetničke duše, nego dizajnere poduzetnike.