Srednje kompanije: Alarm automatika

Iako po inovacijama i konkurencnosti hrvatsko gospodarstvo jako zaostaje za svjetskim, budi se svijest o njihovoj važnosti u hrvatskim tvrtkama, pokazali su rezultati drugoga nacionalnog istraživanja ‘Hrvatski kvocijent inovativnosti – HKI’, provođenog u suradnji konzultantske tvrtke Sense Consulting, Veleučilišta Vern’ i poslovnog tjednika Lidera. Projekt obuhvaća istraživanje i vrednovanje inovativnosti hrvatskih tvrtki i nagrađivanje najinovativnijih. Na konferenciji o HKI-ju koju su na Veleučilištu Vern’ 4. lipnja u Zagrebu održali organizatori istraživanja nagrađene su najinovativnije tvrtke: Hrvatski Telekom, regionalni lider u inovativnim i integriranim rješenjima tehničke zaštite Alarm automatika i Genos, prvi privatni laboratorij za DNK koji je postigao izvrsne rezultate na svjetskoj znanstvenoj sceni. Nagrade su primili Irena Jolić Šimović, direktorica Ljudskih resursa HT-a; Boris Popović, predsjednik Uprave Alarma automatike, i prof. dr. sc. Gordan Lauc, predsjednik Uprave Genosa.

Istraživanje inovativnosti provedeno je po originalnoj metodi u 300 velikih, srednjih i malih hrvatskih tvrtki; odgovaralo se na 37 pitanja. Rezultati istraživanja pokazuju da samo 38 posto tvrtki smatra inovacije jednim od tri glavna prioriteta poslovanja; čak 43 posto tvrtki uopće ih ne smatra važnima za poslovanje, a samo 14 posto za financiranje inovacija koristi se sredstvima iz pristupnih.

U uvodnom govoru Ozren Jureković, dekan Veleučilišta Vern’, rekao je da je inovativnost u Hrvatskoj najzapravljena i da se najmanje ulaže u taj sektor. Naglasio je da inovativnost nisu samo veliki projekti nego svakodnevno smišljanje novih rješenja i da bi joj trebalo pridonositi svako radno mjesto. Goran Vlašić iz Instituta za inovacije u Zagrebu naglasio je da i u inovativnosti postoje trendovi i da smo evoluciji i obrazovno inovativno ograničeni, a ne samo financijski. Vedran Antoljak, predsjednik Uprave Sense Consultinga, predstavio je pak ciljeve i rezultate istraživanja HKI-ja. ‘Financiranje inovativnosti’ bila je zasebna tema okruglog stola na kojem su sudjelovali predstavnici nagrađenih tvrtki, iši savjetnik Sense Consultinga Miroslav Kosović, izvršni direktor Grupe poslova s malim i srednjim poduzećima u Privrednoj banci Zagreb Zoran Kureljušić i koordinator inovativnih programa iz BICRO-a Ivo Friganović. Moderator okruglog stola bio je Miodrag Šajatović, glavni urednik Lidera. Pojam ‘inovacija’ ima više značenja, naglasio je Vlašić, ali iako se različito definira, riječ je o bilo kojoj promjeni koja stvara vrijednost.

Vlašić je objasnio da nije jednostavno biti inovativan, ponajprije zato što zbog šablona prema kojima živimo i na koje smo naučeni, nismo u stanju izigrati vlastiti mozak, naviknut na prilagodavanje. Stoga su oni s urođenim pogreškama na mozgu često inovativniji od ‘normalnih’ ljudi jer ne podliježu stereotipima.

Više je razloga zašto je teško inovirati, a prvi je – teorija evolucije. Preživljavaju samo najprilagodljiviji, a ne najpametniji i najbolji. Mozak se zbog evolucije naučio prilagodavati okružju, a takav ne inovira. Inovirati ne znači prilagoditi se, nego sagledati problem iz nove perspektive. Drugi je razlog obrazovni sustav, koji je rutinski, organičava razmišljanje i njegov je najveći domet specijalizacija za neko područje. Što bi bilo – podsjetio je Vlašić – da su najveći inovatori, poput Leonarda da Vincija, koji je pridonio razvoju mnogih područja znanosti, ili Nikole Tesle, bili usko specijalizirani? Obrazovni sustav ne dopušta razlike ni individualni pristup obrazovanju i ubija svako drukčije razmišljanje osim očekivanoga. Specijalizacija ne znači inovativni pristup – istaknuo je. Isti je problem kad nakon završetka školovanja stignemo na tržište rada. Upada se u rutinu tvrtke u kojoj smo se zaposlili. Ako nema sektora za inovativnost i kadar koji se time bavi, potencijalni inovatori najčešće su zauvijek izgubljeni. Mladi čovjek koji uđe u hrvatsku tvrtku u kojoj se inovativnosti ne posvećuje nikakva ili beznačajna pozornost prisiljen je ‘zaboraviti’ sve što je naučio, prihvaća ustaljenu, nametnutu praksu. Kad sve te probleme dodatno začine kriza i nedostatak novca, o inovacijama nema ni govora, a zbog toga ni o konkurentnosti tvrtke i njezinoj prepoznatljivosti na hrvatskom i međunarodnom tržištu.

Vlašić tvrdi da, iako je ustaljeno mišljenje da je za stvaranje inovacija najvažniji novac, to ipak nije primarno, nego je najvažnije izaći iz kutije. Ključni je problem pristup inovacijama, naglašeno je, potkrijepivši to Einsteinovom izjavom da naš mozak ima pogrešku koja onemogućuje inovativnost. Kad nešto riješimo na uobičajeni način, mozak se neće više truditi drukčije to rješavati, a inovirati znači razmišljati na drugi način. Inoviranje zahtijeva definirati ‘kutiju’, naći mogući izlaz iz nje i odabrati najveći potencijal – objasnio je.

Kako se došlo do istraživanja i ‘dijagnosticiranja’ inovativnosti u hrvatskim tvrtkama, objasnio je Vedran Antoljak. Naime, Vern’, Lider i Senso Consulting dogovorili su se 2010. da osmisle novu metodologiju provjere inovativnosti, drukčiju od poznatih, koja ne mjeri samo općenito rezultate inovativnosti nego to čini na razini svake tvrtke. Prvo mjerenje obavljeno je 2011., a drugo ove godine. Cilj je bio podići razinu svijesti o važnosti inovacije, procijeniti stanje i napredak te preporučiti poboljšanje na razini tvrtke.

Odlučili smo mjeriti proces i strategiju tvrtki, inovacijski kapacitet u tvrtki te inovacijski rezultat, odnosno koliko je inovacijom zaradila, jer kad ideja postane komercijalno isplativ proizvod, dobiva se dodana vrijednost – rekao je Antoljak. U prvom istraživanju sudjelovalo je 119 tvrtki, a ove godine čak 300, reprezentativnih uzoraka hrvatskoga gospodarstva, što pokazuje da se razvija svijest o nužnosti inovativnosti. Međutim, mnogo je problema. Istraživanje je pokazalo da ni inovativne tvrtke nisu spremne na rizik u ulaganju u inovacije, odnosno ne žele uložiti potreban novac. Velik je problem što čak dvije trećine tvrtki nema nikakav sustav inovativnosti, a samo manje od 50 posto ima povremene sastanke na temu inovativnosti. U takvim tvrtkama vjerojatnost stvaranja inovacija manja je od pet posto. Većina uopće nema inovaciju kao strategiju, a male tvrtke u nepovoljnijoj su situaciji u odnosu na velike, koje se mnogo više koriste vanjskim resursima, fondovima EU, nacionalnim potporama i drugim oblicima jeftinog novca. I kad je riječ o komercijalizaciji inovacije, velike tvrtke to mnogo bolje iskorištavaju od malih. Antoljak je hrvatskim tvrtkama prenio tri ključne preporuke HKI-ja: treba stvarati intrapoduzetnika, inovatore koji imaju potporu svoje tvrtke i organizacije, zatim poboljšati inovacijski sustav, što znači prepoznati ideju, poduprijeti njezinu provedbu unutar sustava i komercijalizirati. I na kraju, nemoguće je izbjeći financiranje provedbe ideje koristeći se raznim potporama, od sredstava BICRO-a do onih fondova EU.

Daje Alarm automatika, regionalni lider u osmišljavanju i izvedbi cjelovitih, inovativnih i integriranih rješenja tehničke zaštite, proglašen najinovativnijom među srednje velikim kompanijama, nije bilo veliko iznenađenje. Od početka u Alarm automatici djeluje razvojni IT centar koji podupire primjenu IT tehnologija i u kojem se razvijaju softveri za centralizaciju i integraciju tehničke zaštite. Softver za centralizaciju ABSistemDC(NG)* razvija se od 1992. i njime se koristi najveći broj dojavnih centara regije. Taj je softver višestruko nagrađivan za patentiranu inovaciju ‘Videoverifikacija signala alarma’. Softver za integraciju ABSistemDCi® omogućava nadzor i upravljanje svim integriranim sustavima tehničke zaštite putem jedinstvenog sučelja, a najviše se rabi u većim objektima, trgovinskom, financijskom, industrijskom, hotelskom i poslovnom sektoru.

Ideje ponajprije crpmo od krajnjih korisnika svojih rješenja i svjetskih trendova u tehnologijama. Trenutačno naš IT odjel razvija ‘lite’ i ‘cloud’ verziju softvera za centralizaciju ABSistemDC(NG)*. Softver za integraciju ABSistemDCi® bit će nadopunjen trima novim modulima – za kućnu automatiku, za regulaciju grijanja, ventilacije i kondicioniranje zraka te upravljanje putem smartphoea. Razvijamo i novi softver za kontrolu pristupa i evidenciju radnog vremena. Neke od navedenih noviteta planiramo plasirati već ove godine, a tempo razvoja ovisi i o tome hoćemo li i 2013. dobiti potporu HAMAG-a – kaže Boris Popović, direktor i jedan od vlasnika tvrtke.

Inovacije u obliku novih proizvoda i usluga samo su onaj eksponirani dio kulture inovativnosti koju njeguju u Alarm automatici. Inovacije nisu samo proizvodi i usluge, one su i u procesima primjene u pristupu i obradi tržišta te u organizaciji, kao i edukacija djelatnika.