KENTBANK

Kvalitetan vizualni dizajn stvara posebno ‘ja’. Poseban identitet. Komunicira ideju i priča neku svoju priču. Dozom estetike i umjetnosti tjera i na raspravu, otpor, osmjeh… Rađa emociju. Apsolutno se širi u svaku dimenziju pristupa i pogleda na neki proizvod ili uslugu. I u njega se ulaže promišljeno i sustavno. Ili bi bar trebalo. U suvremenom svijetu, ukratko, on je gotovo pa neizbježan. Grafički dizajn, ili šire vizualni identitet, naglašava i direktora Studio marketinga JWT Zagreb Jelena Biluš, važan je u prenošenju poruke krajnjem potrošaču kojem je potrebno samo nekoliko trenutaka da donese odluku o kupnji nekog proizvoda ili usluge. Kupac će u tom trenutku posegnuti za onim koji mu je bolje prenio poruku.

  • Zato tvrtka bez dobrog vizualnog identiteta ima slabije šanse u tržišnoj utakmici – ističe Biluš te kao primjer navodi brend ikona kao što su Apple, Google, Coca-Cola, Microsoft ili IBM. Čim vidite oblike logotipova, nastavlja, odmah znate o čemu, odnosno o kome je riječ. Stoga je dizajn itekako bitan, iako se možda još negdje zanemaruje njegova važnost i iako je u ovim nesretnim godinama možda malčice zapušten. Jer, naravno, i ta je priča okrznuta današnjicom.

Mladi i talentirani grafički dizajner Siniša Sudar, vlasnik agencije za grafički dizajn Studio Sudar, kaže kako je na području vizualnog komuniciranja veća potražnja za boljom i kvalitetnijom vizualnom prezentacijom nekog proizvoda ili usluge jer kvaliteta mora preživjeti, ali su i osjetno manji proračuni. Predviđeni je proračun, dodaje, srezan na pola, a u nekim slučajevima i na trećinu svoje realne cijene.

Križa je, potvrđuje i Biluš, samo pojačala pribjegavanje ‘sigurnijim’ rješenjima. Veliki oglašivači, naime, prepoznaju važnost kvalitetnog dizajna iako nisu previše skloni revolucionarnim rješenjima. A većina manjih tvrtki, raznih privatnika i obrtnika, pa i šira populacija ne znaju i ne razumiju koliko je dizajn važan u svakodnevnom životu. U vezi s tim Biluš smatra da poprilično kaskamo za razvijenijim zemljama. Slično smatra i grafički dizajner Igor Manasteriotti, koji ističe da manji i srednji klijenti još nisu dovoljno prepoznali važnost kvalitetnog dizajna.

  • Sve više njih shvaća da im je potreban, ali podcjenjuju njegovu vrijednost i ne vide ga kao investiciju, nego kao trošak. Čast izuzecima – kaže art direktor Manasteriotti koji sa suradnicom Miom Marić djele u višestruko nagrađivanom studiju specijaliziranom za razvoj vizualnih identiteta i ambalaže.

Veliki klijenti, nastavlja, ne-rijetko imaju i marketinški odjel pa češće surađuju s većim agencijama i svjesni su važnosti dizajna i oglašavanja. Ipak, u kriznim vremenima vjetar u leđa dobili su ‘freelanceri’ i mali, specijalizirani studiji neopterećeni visokim troškovima poslovanja. Zbog povoljnog omjera cijene i kvalitete Manasteriotti kaže da je sve više većih klijenata spremno na suradnju s njima. Sama struka može pridonijeti u promidžbi svoje branše. Mjesta još ima, kakva god vremena bila i koliko god bilo napućeno tržište. Naime, važno je razumjeti da ulaganje u brend, strategiju i dizajn može olakšati i unaprijediti poslovanje. I to bi trebala biti srž. Tu poruku treba komunicirati. Pravilno predstavljanje djelatnosti moglo bi i produbiti povjerenje prema dizajnerima kojeg danas nedostaje.

  • Paradoksalno, klijenti su često spremni platiti, ali ne i dovoljno vjerovati dizajnerima pa se često kvalitetan dizajn u procesu razrade previše razvodi – ističe Manasteriotti koji smatra da bi u cijelu priču u vezi sa strategijom trebalo jače uključiti i Hrvatsku gospodarsku komoru i Hrvatsku obrtničku komoru te više raditi na zbližavanju poduzetnika i dizajnera. To se može raditi na ciljanim radionicama i dizajnerskim predavanjima usmjerenima obrtnicima i poduzetnicima.

Biluš dodaje da bi i s promidžbom struke trebalo početi već u školama i na fakultetima, pa i putem medija: – I dizajn bi trebao odgovoriti na stvarne potrebe društva. Tek će onda biti priznat kao važan alat – naglašava Biluš, koja se kao i njezini kolege dizajneri suočava s brojnim izazovima biznisa. Jedan od njih su nove tehnologije. Klijenti se, kaže, sve više okreću novim tehnologijama i svjesni su da taj globalni trend moraju pratiti, a i da se tako izravno obraćaju potrošaču i imaju povratnu informaciju, čega kod klasičnih oblika oglašavanja nedostaje.