Mnogo više tvrtki koje su sudjelovale u drugom istraživanju ‘Hrvatski kvocijent inovativnosti’ daje precizniju sliku o stanju inovacija u hrvatskom gospodarstvu.
Kad smo 2010. predstavili ideju ‘Hrvatskoga kvocijenta inovativnosti’, nadali smo se da ćemo senzibilizirati poduzetnike za važnost inovacija, ali malo je tko od nas vjerovao da će metodologija HKI-ja, koja se oslanja na iskustva konzultanata, stručnjaka iz prakse i inovativnih akademika, postati glavni ‘benchmark’ za mjerenje inovativnosti hrvatskih tvrtki i organizacija. Danas je drugo istraživanje HKI-ja iza nas. Ono se ove godine ističe velikim povećanjem broja sudionika istraživanja – sa 119 tvrtki 2011. na 301 ove godine. Toliki porast sudionika istraživanja sponzorima i organizatorima pokazuje da su sredstva koja ulažemo u projekt postigla sva tri glavna cilja. Povećali smo svjesnost poduzetnika o važnosti sustavna razvoja inovativnosti, pa tako i jačanja konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva. Povećanjem reprezentativnog uzorka pak poboljšali smo usporednu analizu inovativnosti među pojedinim malim, srednjim i velikim tvrtkama i njihovo rangiranje te pružili objektivnu sliku stanja inovativnosti hrvatskoga gospodarstva.
Ovogodišnja analiza pokazuje da hrvatske tvrtke pate od sličnih boljki kao i prije dvije godine te da se nisu dogodili veći pomaci u rastu inovativnosti gospodarstva. Najveći je razlog tomu gospodarska kriza koja se intenzivirala u posljednje dvije godine i prouzročila najveći pad gospodarskih aktivnosti u posljednjih 10-ak godina. U vremenu u kojem je samo 52 posto od ukupnog broja hrvatskih tvrtki ostvarilo dobit, a ostatak je usredotočen isključivo na to kako opstati, teško je očekivati da će važnost inovativnosti biti jedan od njihovih fokusa. Posljedica takvog stanja i situacije u gospodarstvu jest više od dvije trećine hrvatskih tvrtki sebe smatra inovativnima, a manje od trećine namjenjuje novac iz svog proračuna za razvoj inovativnosti; samo tridesetak posto od 301 tvrtke ima uspostavljen inovacijski sustav.
