SMART ERA

Sve što nas okružuje postaje ‘smart’. Iako je taj atribut ponekad marketinški ukras, nesumnjivo živimo u sve pametnijem svijetu.

Što sve postaje pametno? Elektronički uređaji (mobiteli, televizori, hladnjaci itd.), kuće i stanovi, financije, automobili, odjevni predmeti, gradovi, javna uprava.

Nijedna industrija nije imuna na te promjene, upravo zato što to što se događa zadnjih desetak godina nije evolucija, nego revolucija. Možete zamisliti bilo koji predmet ili proces i može se jednostavno pronaći utjecaj koji pametne tehnologije imaju na njih. Ponekad to nije očigledno na proizvodu, ali se očituje na logistici, proizvodnji, prodaji ili podršci. Najbolji primjer je pojava 3D printera – nema industrije koju uporaba takvih printera ne može promijeniti. Sve što kupujemo, dostavljamo, prodajemo ili čime upravljamo može biti proizvedeno na neki način uporabom uređaja koji već danas možete kupiti za manje od tisuću dolara. Možemo li si isprintati odijelo, pizzu, automobil, bilo što drugo? Vjerujem da je to samo pitanje dana. Uporaba pametnih uređaja promijenit će i osiguranje (premija će ovisiti o tome koliko se krećete, što jedete, kako spavate), financije (kredit će ovisiti o vašim kontaktima na LinkedInu, njihovim pozicijama itd.), telekomunikacije (varijabilna cijena bandwidtha ovisno o frekvenciji i sadržaju uporabe), državu (integracija više kanala informacija u jedinstven kanal putem smartmeteringa itd.) – kaže Ratko Mutavdžić, bivši menadžer Microsofta Hrvatska, sada vlasnik konzultantske tvrtke Projektura.

Vizionari već dugo predviđaju odjeću sa senzorima koji prate vitalne znakove nositelja takve pametne odjeće ili pametne telefone i ekrane ‘upletene’ u tkaninu košulja ili jakni, a na tržištu već postoje ‘pametne majice’ opremljene senzorima koje mjere performanse sportaša.

Pametni se telefoni koji imaju ugrađen NFC čip pretvaraju u novčanike i banke sve više prelaze na ‘smart’. Primjerice, tzv. pametna kartica Erste banke kreira kodove za prijavu na internet i mobilno bankarstvo pa klijentima više nije potrebna TAN tablica ili token, prilikom kupnje na internetu aktivacijom usluge MasterCard SecureCode omogućena je sigurna kupnja uz kreirane kodove s pametne kartice, a omogućuje i beskontaktno plaćanje na označenim prodajnim mjestima.

Sigurno je da će se sve više bankarskih usluga obavljati online, bilo putem NetBankinga, mBankinga bilo neke treće aplikacije, s naglaskom na mobilni smjer i to putem pametnih telefona – kaže Igor Strejčak, direktor Direkcije upravljanja distributivnim kanalima u Erste banci. Više nego ikada utjecaji ‘pametnih’ promjena bit će vrlo različiti, kako za pojedince tako i za kompanije.

Pojedinci koji prihvate promjene bit će brži, informirani, koristeći se s više informacija, ali ne nužno i učinkoviti. Kompanije neće imati previše izbora: ili će pratiti promjene i pronalaziti nove poslovne prilike ili će njihova konkurencija jednostavno biti bolja od njih – kaže Mutavdžić.

Budućnost bi nas mogla odvesti i u pametne gradove, pametne javne uprave i slične stvari. IBM je sa svojim konceptom ‘Pametniji planet’ bio pionir svega što je ‘smart’. Važan dio te filozofije su ‘smart cities’, tj. pametni gradovi, u kojima teče golemi količina informacija, kaže Damir Zec, direktor IBM-a Hrvatska. Neki gradovi poput Stockholma i Dublina započeli su tako transformaciju svojih prometnih sustava. Dinamički sustav naplate cestarine u Stockholmu, utemeljen na praćenju kretanja automobila koji ulaze i izlaze iz grada, smanjio je opseg prometa za 20 posto, vrijeme čekanja za 25 posto i zagađenje zraka za 12 posto, a primjerice New York koristi se analitikom podataka i mogućnosti bežičnog i videonadzora kako bi se učinkovitije borili protiv kriminala te pojačali koordinaciju jedinica za hitne intervencije.

Malta je pak dobila zeleni list kao prva ekološka nacija na svijetu. IBM je tamo radio na integraciji opskrbe energijom, strujom i vodom na način da je sva distribucija prebačena na novu tehnološku razinu. Najviše očekujem od javne uprave. Možda zvuči čudno, ali tehnologije će imati bolju primjenu ako im se regulatorno i investicijski osigura podloga koju mora napraviti država. Pametnih gradova nema ako gradska vlast ne prihvati te inicijative kao dio svoga strateškog plana i otvori integraciju podataka i servisa prema pružateljima usluga. Pametnih ekonomija nema ako ne prihvatimo da ekonomiju društva moramo osluškivati, pratiti i reagirati ne u petoljetkama, čak ni u godišnjim strategijama. Danas nam treba reakcija unutar jednog dana: ako primijetimo da zakon donosi negativne efekte ili ne donosi očekivanu korist, treba ga prilagođavati unutar dnevne rutine: time su nam dozvoljene pogreške koje možemo brzo ispravljati. No generalno, sve oko nas postat će drugačije, gotovo uvijek pametnije, i lako je prihvatiti okladu da ćemo za 10 godina živjeti na drugačiji način (nadam se i kvalitetnije) – kaže Mutavdžić.

A kako smo uopće došli u ‘smart eru’? Prvi razlog je (r)evolucija elektroničkih naprava i njihovih mogućnosti, pogotovo u kontekstu jednostavnosti i praktičnosti njihove primjene. S komponentama se dogodilo to da im je kontinuirano rasla funkcionalnost i padala cijena (čipovi su uvijek imali solidnu pouzdanost iz perspektive stanovništva), ali je eksploziju primjene omogućila praktičnost/jednostavnost njene upotrebe u različitim industrijama – sada ne morate imati skup razvojni odjel da biste učinili vaš proizvod ‘smart’ – svaki malo bolji inženjer elektrotehnike može od standardnih komponenti učiniti ‘smart’ bicikl, stol, vrtnu prskalicu, vrata itd. – kaže Boris Golob, direktor Znanstveno-tehničkog parka u Rijeci.

Drugi razlog je, smatra Golob, predinfarktno stanje telekomunikacijske industrije – telekomu ostaju bez zraka, prihodi od telefonskih impulsa i čvrstih i mobilnih mreža će, kako sada stvari idu, nestati u sljedećih pet godina. Počinje doba prijenosa podataka, a telefonski razgovori i poruke ne stvaraju dovoljno podataka. Novo područje primjene odnosno tržište koje će intenzivno stvarati potrebu za prijenosom podataka je tzv. M2M (machine to machine) komunikiranje – npr. kada vaš pametni automobil šalje podatke u vaš pametni stan da se približavate te treba zagrijati stan smart dizalicom topline i upaliti smart štednjak da vam se podgrije večera. M2M komunikacije nema bez poplave smart uređaja, a telekomu su još uvijek bogate kompanije i za očekivati je da će to i sa svoje strane potaknuti – smatra Golob.

Druga strana medalje je to da će vjerojatno biti i mnogo pogrešnih pokušaja ‘smartizacije’ svega i svačega, što će uzrokovati propasti mnogih starih i novih tvrtki. Smart ležaljka za plažu vjerojatno ne bi bila najprodavaniji proizvod jer se na plaži ljudi žele opustiti, a ne biti bombardirani podacima o promjenama smjera vjetra, UV zračenjima, temperaturi, vašem šećeru u krvi, tlaku i brzini otkucaja srca.

U svakom slučaju, za malu i ne bogatu naciju poput Hrvatske, ‘smartizacija’ je velika prilika, smatra Golob, jer se tržišna prednost stvara pametnom primjenom na tržištu raspolaživih komponenti (što je jeftino), a ne vlastitim skupim razvojem proizvođa i ulaganjima u resurse. Drugim riječima, globalizacija i ‘smartizacija’ daje priliku svima i izjednačuje male i velike, bogate i siromašne. Samo ako su pametni i znaju.