Na skupovima nazvanima Dan novih znanja Splitska banka pokazala je poduzetnicima u pet hrvatskih gradova da pomoć njezinim klijentima ne završava plasmanom kredita. U organizaciji Splitske banke i poslovnog tjednika Lider u Zadru je prošlog tjedna održan Dan novih znanja – Poslovni navigator. Predstavljanje novih znanja održano je prethodno u Puli, Rijeci, Karlovcu i Varaždinu. Na skupu u Zadru više od 100 poduzetnika pokazalo je veliki interes za nova znanja, a u uvodu je glavni ekonomski analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić prezentirao krizno stanje u eurozoni te iznio kratkoročna predviđanja za hrvatsko gospodarstvo. Kriza koja je počela 2009. godine u Grčkoj izrasla je u sveobuhvatnu gospodarsku, socijalnu, ali i političku krizu.
- Prave razloge za krizu treba tražiti prije toga jer političari nisu poštovali pravila, a osim toga bili su kratkovidni pri kreiranju gospodarske politike. Treba istaknuti da je Europa sad podijeljena u dvije brzine te različita stanja pojedinih gospodarstava pridonose jačanju nacionalnih, a ne supranacionalnih interesa i otežavaju donošenje rješenja – rekao je Šantić.
Što se tiče hrvatskoga gospodarstva, prognoza je za ovu godinu dalji pad BDP-a, uz podatke koji su dosta zabrinjavajući.
- Globalna kriza razotkrila je sve slabosti i nedostatke domaćega gospodarstva. U procesu oporavka zaostajemo za svim usporedivim gospodarstvima. Hrvatska gospodarska aktivnost na razini je one iz 2005. godine, a zabrinjavajuće je da su kapitalne investicije na razini od prije 10 godina – upozorio je Šantić.
Istaknuo je da se oporavak ne može temeljiti na javnim investicijama, već se mora okrenuti privatnim investicijama i povećanju izvoza.
- Hrvatska uz Albaniju ima najmanji udio izvoza u BDP-u i to je prilika da se poveća BDP. Moramo se ugledati u Češku, Slovačku i Poljsku, koje imaju veliki izvoz – naglasio je Šantić.
Iako je nezaposlenost u Hrvatskoj veliki problem, dugoročno će upravo nedostatak radne snage biti najveći rizik za domaći gospodarstvo.
- Izostanak oporavka gospodarstva restrukturiranje preradivačkog sektora i konsolidacija u uslužnim djelatnostima vode povećanju nezaposlenosti. Oporavak će biti dugotrajan, a veliki problem je neusklađenost ponude i potražnje za radnom snagom – zaključio je svoj uvod Šantić.
Veliko zanimanje izazvalo je predavanje Andrijane Parić iz Razbora, koja je govorila o sufinanciranju projekta iz fondova Europske unije. Iako se nakon 1. srpnja Hrvatska počinje koristiti strukturnim fondovima, sredstva iz pretpristupnih fondova bit će na raspolaganju dok se ne potroše. Ulazak u nove fondove bit će promjena na bolje za poduzetnike. Naime, do sada su u pretpristupnim fondovima samo dva natječaja bila za poduzetnike, a već 15. srpnja ove godine poduzetnici će imati prvi natječaj. Parić ih je pozvala da se raspitaju i prijave za sufinanciranje izrade dokumentacije za natječaj.
- Do travnja iduće godine bit će 14 natječaja za sve strukture i to je velika prilika. Cilj fondova je da Europska unija ispuni sve ciljeve iz strategije 2020. Možda to nije realno za očekivati, ali trude se to napraviti. Samo upozoravam poduzetnike da pri izradi projekata imaju na umu da moraju biti korisni za cjelokupno društvo, a ne samo za poduzetnika – rekla je Parić.
Također je objasnila na koji se način rade projekti te je približila taj proces u kojem glavnu riječ ima Vlada.
- Nacionalni strateški referentni okvir za 2012.-2013. definira šire ciljeve korištenja strukturnih fondovima kao što su broj i vrsta natječaja. Nacrt je prošao kroz niz konzultacija, a odobrila ga je i Europska komisija. Poduzetnicima je najzanimljivije jačanje regionalne konkurentnosti unapređivanjem infrastrukture i jačanjem atraktivnosti regije – dodala je Parić.
Istaknula je i nekoliko natječaja koji će biti zanimljivi poduzetnicima, ali ih i upozorila na potrebne pripreme za korištenje sredstvima EU.