Home / Tvrtke i tržišta / TEŠKA motorizirana KONJICA

TEŠKA motorizirana KONJICA

Posjet kineskog premijera Li Keqianga Njemačkoj vrlo je slikovito pokazao tko je kome gazda i gdje su točno crte razgraničenja u vrlom novom svijetu. Ručak priređen njemu u čast u Berlinu nije se ni ohadio, a Nijemci su već kretnuli intenzivno rušiti pokušaj europskog povjerenika za trgovinu Karela de Guchta da razreže kaznene carine kineskim izvoznicima solarnih ploča i telekomunikacijske opreme. Pobjedovano, svjetski je gazda europskom objasnio da mu se takav tretman nimalo ne sviđa, pa se kolegica Angela Merkel, štiteći njemački gospodarski interes u Kini koji se mjeri milijardama, odmah bacila na posao. Li je netom prije dolaska jasno dao do znanja što je najvažniji razlog posjeta najvećoj europskoj ekonomiji.

Slučajevi protiv ta dva tipa proizvođaštva štetit će kineskoj industriji, poslovnim zajednicama i radnim mjestima, kao i vitalnim interesima europskih potrošača i korisnika. Izražavam čvrsto protivljenje tome – rekao je Li. Odnos dviju zemalja već je dobio naziv ‘posebni’ kao referenca na ‘posebni’ odnos Ujedinjenoga Kraljevstva i Amerike, a dvije zemlje počele su održavati zajedničke međuvladine konzultacije još u vrijeme prošlog premijera Wen Jiabaoa. Njemačka, kojoj je Kina drugo najveće ne-europsko tržište nakon Amerike, našla se stoga na čelu skupine zemalja koje su izrazile žestoko protivljenje planu De Guchta da suzbije ono što smatra nelojalnom kineskom konkurencijom. Ni činjenica da je upravo njemačka tvrtka SolarWorld jedan od glavnih pokretača procesa protiv kineskog uvoza nije bila dovoljna nakon što se sagledala ‘šira slika’. A ta slika prikazuje 66 milijardi eura njemačkog izvoza u Kini prošle godine i 77 milijardi eura uvoza. Daljnje objašnjenje za njemačko protivljenje stoga je sasvim nepotrebno. Kinezi nisu ostavili nikakvih sumnji najavom osvete ako EU ustraje na uvođenju carina ne samo na solarnu, već i na telekomunikacijsku tehnologiju, misao kojom se isto bavi. Još jasniju i otvorenu prijetnju od premijera Lija izrekao je zamjenik kineskog ministra trgovine Zhong Shan nakon sastanka s De Guchtom.

Kineska vlada neće stajati sa strane, već će poduzeti korake u smjeru obrane nacionalnog interesa – pripremio je te dodao da će usprkos mogućnosti širenja trgovinskih nesuglasica EU i Kine njegova vlada poduzeti sve da se to izbjegne.

Belgijski je povjerenik pokrenuo najveću trgovinsku istragu u povijesti EU, ali sve je izglednije da bez kimanja iz Berlina od novih carina neće biti ništa. De Gucht je predložio privremeno uvođenje prosječne carine od vrlo visokih 47 posto na uvoz kineskih solarnih komponenti, objašnjavajući to njihovim dampiškim cijenama. Jasno, kineski uvoz osjetno je jeftiniji od domaćih proizvodnje. Istraga bi službeno trebala biti završena potkraj godine, ali kao i sve važne odluke u Europskoj uniji, Vijeće, odnosno zemlje članice, mogu blokirati nastojanja Komisije i čini se da će upravo to napraviti. Prema preliminarnim podacima, najmanje se 14 od 27 članica usprotivilo uvođenju kaznenih carina, premda neki naglašavaju da je ta brojka 17. Sav taj pritisak zasad nije pokolebao De Guchta, koji je izjavio da će protivljenje zemalja uzeti u obzir, ali da vjeruje u nužnost uvođenja carina usprkos tome zato što je 25 tisuća radnih mjesta ugroženo u tom sektoru.

Akcijski plan za e-vladu sadržava 40 konkretnih mjera radi omogućavanja građanima i poduzećima da se koriste internetskim alatima. Komisija procjenjuje postignuti napredak i zaključke će donijeti potkraj godine.

Gotovo pola građana Europske unije, 46 posto točnije, trenutačno se koristi internetom za traženje posla, uporabu javnih knjižnica, predaju porezne prijave, registriranje rođenja, davanje zahtjeva za izdavanje putovnice ili drugom elektroničkom javnom uslugom (eGovernment). Njih 80 posto tvrdi da im uporaba interneta u te svrhe štedi vrijeme, 76 posto voli fleksibilnost, a 62 posto tako štedi novac. Ipak, korisnici tih usluga zadovoljniji su internetskim bankarstvom (8,5 od 10 ocjena) i online kupovanjem (7,6) nego javnim uslugama (6,5).

Cilj Digitalne agende za Europsku je povećati korištenje uslугama eGovernmenta na 50 posto do 2015. Anketa o korištenju internetskim javnim uslugama za prošlu godinu pokazala je da ljudi najviše rabe internet za predaju porezne prijave, promjenu boravišta i predaju prijave za fakultet ili stipendiju. Nadalje, iako je 54 posto ispitanih izjavilo da preferira kontakt licem u lice, bar 30 posto njih više bi se koristilo internetom kad bi bilo dostupno više relevantnih usluga.

Izvješće, među ostalim, jasno ocrta nužna poboljšanja u promicanju korištenja internetskim uslugama koja se odnose na važne događaje u životu, poput traženja posla.

Premda većina zemalja članica daje neke informacije o studiranju ili pokretanju kompanije iz inozemstva, internetska registracija uglavnom je rijetka. Samo devet zemalja omogućuje građanima iz drugih zemalja članica da se internetom registriraju za studiranje, a samo 17 zemalja omogućuje neke korake za pokretanje tvrtke. U desetome izvješću analizirala se situacija u 27 zemalja članica i Hrvatskoj, na Islandu, u Norveškoj, Švicarskoj i Turskoj i u njemu su prvi put u obzir uzete i ponuda i potražnja e-vlade, uključujući korisnike tih usluga.

Upravo će o tim i drugim povezanim stvarima raspravljati predstavnici EU i drugih zemalja na konferenciji ‘Razvoj e-vlade’ (‘Leading the way in eGovernment development’) koja se održava ovaj tjedan u Helsinkiju. Komisija i zemlje članice još od prosinca 2010. šire i poboljšavaju javne usluge dostupne na internetu. Akcijski plan za e-vladu sadržava 40 konkretnih mjera radi omogućavanja građanima i poduzećima da se koriste internetskim alatima. Komisija trenutačno procjenjuje postignuti napredak i zaključke će donijeti potkraj godine.

Anketa o korištenju internetskim javnim uslugama u prošloj godini pokazala je da se ljudi najviše koriste internetom za predaju porezne prijave, promjenu boravišta i predavanje prijave za fakultet ili stipendiju.

Čak 54 posto ispitanih izjavilo je da preferira kontakt licem u lice i bar 30 posto njih više bi se koristilo internetom kad bi bilo dostupno više relevantnih usluga.