Page 2
neće biti većih promjena. Preostalih su pet posto poljoprivredno-prehrambeni proizvodi, za koje su predviđene carine, ali se njihov utjecaj pokušava umanjiti pregovorima EU sa zemljama Cefte o izvoznim kvotama na temelju dosadašnjih izvoznih količina.
Istodobno Hrvatska preuzima trgovinske odnose koje EU ima s drugim zemljama, dakle olakšava se pristup npr. afričkim tržištima, Koreji, Iraku i dr., a EU će od 1. srpnja i u naše ime voditi pregovore u sklopu Svjetske trgovinske organizacije (WTO) o uređenju trgovinskih odnosa sa SAD-om, Japonom, Singapurom, neke su od pozitivnih promjena koje navodi Babić.
Ovisni o Cefti Procjenjuje da u prvoj godini članstva, pod utjecajem industrija koje su bile ovisne o Cefti ili štićene carinama, članstvo u EU može imati negativni učinak na kretanje BDP-a od 0,2 do 0,3 postotna boda, ali nakon njihove prilagodbe taj bi učinak trebao biti pozitivan, također za oko 0,2 postotna boda na godinu. To znači da će dosad štićene grane gospodarstva imati problema u procesu prilagodbe. No, naglašava Babić, pregovarači EU-a sada dogovaraju režim bescarinskih kvota, a iako u njima mogu sudjelovati sve članice EU naši bi gospodarstvenici trebali iskoristiti prednost geografske blizine kako bi njihovi kamioni bili među prvima i dakle u kvoti.
Boris Cota, pak, drži da u kontekstu europskog problema sa zajedničkom valutom te izlaska iz Cefte Hrvatskoj predstoji barem pet relativno loših godina, ali naglašava da će strani investitori, a to pokazuju primjeri svih zemalja koje su prošle proces ulaska, uglavnom ulagati u složenije i sofisticirane grane a ne radno intenzivne.
Sandra Švaljek s Ekonomskog instituta podsjetila je na procjene HNB-a da će izlazak iz Cefte u prvoj godini članstva imati na BDP negativni učinak od oko 0,5 postotnih bodova, ali bi od fondova EU trebao doći poticaj koji je u nekim zemljama koje su ranije ušle u EU iznosio jedan do 1,4 postotna boda. Ipak nada se da će pozitivni efekti ulaska na tržište od 500 milijuna ljudi prevladati početne negativne efekte.
Pripremljeni projekti Kako privatne investicije padaju četiri godine, forsiranje javnih projekata i jest Vladin koncept, rekao je potpredsjednik Vlade Branko Grčić te dodao da to može biti samo mjera za kratkoročno preživljavanje dok privatni sektor ne počne ulagati i dok se banke ne odluče žele li ih u tome pratiti. Grčić je također uvjeren da izlazak iz Cefte ne može prebrisati višegodišnje dobre odnose sa zemljama toga kruga. Napomenuo je i da je pred nama potencijal od 1,5 milijardi eura nepovratnih sredstava te naglasio da su primjerice Rumunjska i Bugarska odlično vodile pretpristupne pregovore, ali nakon ulaska nisu uspjele povući gotovo ništa. Grčić je uvjeren da je dosad već mnogo toga pripremljeno i učinjeno kako bi Hrvatska mogla postati upravo suprotan primjer te naveo da je preko njegova ministarstva podignuta ugovorenost s 37 na 65 posto. Točnije, za prvu godinu dogovoreno je povlačenje 200 milijuna eura, a pripremljeno je i 600 milijuna eura za 10-ak projekata čiji će natječaji biti pokrenuti u drugoj polovici godine.
- Bitno je da je ova vlasta pokrenula i proces restrukturiranja industrije, čime se nitko dosad nije želio baviti. U tom kontekstu važan je i maleni rast industrijske proizvodnje, koji je doveo i do porasta produktivnosti od 6,5 posto – naglasio je Grčić te dodao kako se čini sve da se pomogne privatnom sektoru koji je spreman investirati u svoju proizvodnju, barem dok banke ‘ne odluče žele li aktivno pomagati razvoj i proizvodnju ili ne žele’.
Porezi nisu presudni A što se tiče privlačenja i dolaska stranih investitora predsjednik HIZ-a Darinko Bago upozorava: – Čak i da imamo dobru poslovnu klimu, bez velike uloge vlasti RH, odnosno države izostat će pozitivni učinci. Ako zemlja ima aktivna državna tijela i agencije, napreduje bolje od zemalja koje imaju bolje zakonodavne okvire, a neaktivna državna tijela. Na Vladi RH stoga je da iskoristi fondove i njima oživi investicije, podupre izvozne proizvode i proizvode za supstituciju uvoza te tako umanjiti efekt bolnih problema.
A na pitanje moderatora o stranim investicijama u kontekstu hrvatskoga poreznog sustava Sandra Švaljek dodala je da to jest važno, ali ne i presudno za investicije. Investitori žele vidjeti primjere dobre prakse, pa će otvaranje IKEA-e u tom kontekstu biti važno za zemlju.
- Zakonom o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okru-
Page 3
“`markdown
Poseban prilog\n\nDarinko Bago\nPREDSJEDNIK HIZ-a:\n- Vlada nema više mnogo manevarskog prostora, a ni kapitala. Međutim, ako poveća investicije i privuče sredstva iz fondova EU, bit će i pozitivnih učinaka\n\nIvanka Maričković Putrić\nIZVRŠNA DIREKTORICA HBOR-a:\n- Za potrebe izvoznika odobreno je 24 do 25 milijardi kuna kredita od 2008. do 2012. Ove godine tim smo sredstvima pokrili osam posto izvoza\n\n—\n\nžena unaprijeđena je situacija i stvoreni su bolji uvjeti iako porezne olakšice za strance ne vrijede generalno, već se rješavaju posebnim zakonom. Najveća kočnica investitorima dosad je bio loš glas koji su proširili oni koji su se opekli, korupcijske afere, administrativne prepreke – naglašava Švaljek.\n\nGrčić je odmah iskoristio situaciju da napomene kako je formirana radna skupina Vlade RH za uklanjanje upravo tih prepreka, što bi s vremenom trebalo dovesti do boljeg imidža hrvatske gospodarske klime.\n\n- Imamo dobre primjere; tu su Ericsson Nikola Tesla, pa i Končar energetski transformatori, na kojima smo naš partner Siemens i mi dobro zaradili. Najutjecajniji smo u proizvodnji transformatora u svijetu, ali kod nas se uglavnom gledaju negativnosti. Nužni su nam precizni kriteriji za investicije jer nije svaka investicija jednako dobrodošla. To ne može biti slučaj, a ako je – riječ je o liniji manjeg otpora. Vlada nema više mnogo manevarskog prostora, a ni kapitala, ali ako poveća investicije, uspije povući što više sredstava iz fondova EU, onda u ovoj kritičnoj fazi možemo očekivati svojevrsnu ravnotežu negativnih i pozitivnih efekata, ali ne treba zaboraviti na izvoz izvan EU – dodaje Bago.\n\nKada u eurozonu O HBOR-u, odnosno potezima koje ta institucija čini kako bi olakšala stanje gospodarstvenica u novim uvjetima govorila je Ivanka Maričković Putrić, izvršna direktorica HBOR-a.\n\n- U 2012. godini odobreno je 10,23 milijarde kuna kredita, što je 56 posto više nego u 2011. godini. HBOR je lani udvostručio temeljni kapital i izmijenjena je struktura odobrenih kredita. Za potrebe izvoznika odobreno je 24 do 25 milijardi kuna kredita od 2008. do 2012. godine i ove godine tim smo sredstvima pokrili osam posto izvoza. Dajemo podršku u svim fazama projekta; od ugovaranja do nadgledanja izvoza dobara i plaćanja – tumačila je Maričković Putrić te naglasila da su uvedene nove mjere za podjelu rizika kako bi naveli banke da prate investicije i preuzmu rizik do 50 posto. Novi proizvod je i polica osiguranja činidbenih garancija, što je odličan instrument garancije i lakši put za gospodarstvenike.\n\nNa pitanje moderatora što je najbolje učiniti s eurom, odnosno kada aplicirati za ulazak u monetarnu uniju, nije bilo jasnog odgovora. Za razliku od relativnog optimizma glede pozitivnih efekata ulaska u EU, pitanje prelaska na euro kod svakog je od panelista izazvao dvojbu i duboki oprez.\n\n- Bio sam za ulazak Hrvatske u NATO i EU, ali što se tiče eura sigurno je samo da ćemo jednog dana i to morati učiniti. Ali ne treba žuriti. Ako će euro dobro funkcionirati, ja sam za, ali ako se to ne dogodi, kao mala zemlja imat ćemo velikih teškoća jer velike će nas zemlje u vlastitom spašavanju pregaziti. Problem je i što nemamo svoje banke, već filijale tuđih banaka, što je problem sa ili bez eurozone. Danas je teško predvidjeti što će biti s eurom, pa je bolje pričekati i vidjeti kako će se ta priča razvijati – uvjeren je Bago.\n\n- Zadnjih 15, odnosno 18 godina vodimo politiku stabilnog tečaja, što je omča našim izvoznicima. Sada imamo tečaj kakav imamo i vjerojatno se neće mijenjati – kaže Grčić i nastavlja: – Ulazak u eurozonu nije samo naše pitanje ili želja. Monetarna unija i EU moraju nam reći da smo spremni. Neki su fazu prije prelaska na euro dobro iskoristili baš putem tečaja, ali uvjet za uspjeh bilo je stabilno gospodarstvo. Baš zato sve što povučemo putem fondova EU ima za cilj povećati konkurentnost našega gospodarstva.\n\nGospodarska diplomacija Za Cotu, pak, najveći je problem eura činjenica da bi bez njega danas Sloveniji, Španjolskoj i Grčkoj bilo mnogo bolje. Ipak, snažno gospodarstvo poput europskog, uvjeren je Kota, pronaći će način da održi i spasi valutu. Uostalom, 80 posto hrvatskoga gospodarstva već je eurizirano, kaže Kota i naglašava: – Hrvatska tragedija je što bilježi deficit računa i prije ulaska u EU. Stoga je pravo pitanje kako ponovo postati konkurentan ako pretpostavimo stabilan tečaj? Pred nama su teške promjene, problemi kako privući investicije u izvoznom sektoru, u kojem je svega 10 posto dodane vrijednosti. Bit će nužni veliki napori kako bi hrvatski izvoz postao tehnoški napredan i sofisticiran. Branko Grčić na to je donekle replicirao navodeći da su netom osnovane tri radne skupine; za javne i privatne investitore te radna skupina za fondove EU.\n\n- Osnovano je i Vijeće za vanjsku trgovinu i izvoznu stratešku ulaganja, čime se otvaraju vrata za stvaranje gospodarske diplomacije u kojoj će biti i predstavnici izvoznika. Oni će imati priliku sugerirati izmjene zakonodavnih i pravnih okvira, kako bi se što lakše mogli probiti na strana tržišta i povećati konkurentnost gospodarstva – istaknuo je Grčić.\n\nŠto muči izvoznike U dijelu odvojenom za pitanje sudionika konferencije izvoznici nisu mogli prikriti gorčinu svim dosadašnjim politikama prema njima. Stoga je Ivan Brkić, direktor Selka d.d., naglasio: – Naravno, sada je otrcano govoriti o tečaju koji nas guši već 15 godina i politici poticanja uvoznika, trgovačkih lanaca i banaka.\n\nJedan od sudionika zapita je, pak, što je s rokovima naplate i poreznom disciplinom te hrvatskim sporim i neučinkovitim sudstvom.\n\n- Zakon, iako donešen, još nije u punoj primjeni, što samo govori o činjenici da, unatoč medijskim naslovima, ministar Linić nije uveo rigidnu politiku. I europska iskustva pokazuju da je tri godine neki optimalan rok za prilagodbu i dolaska do financijskog reda i plaćanja u okviru od 30 dana. Isto tako vjerujem da će poduzetnici PDV plaćati po naplaćenoj realizaciji. Što se sudstva tiče, mnoge smo procese prebacili na Upravni sud kako bi se rasteretilo sudstvo, posebice od procesa koje pokreće restrukturiranje neke tvrtke. Činimo sve da i pravosuđe postupno učinimo efikasnim – za kraj je dodao Grčić.\n“`
