Konferenciju ‘Nadolazeće promjene ulaskom Hrvatske u EU’ za svoje partnere i klijente organizirala je transportno-logistička tvrtka Gebrüder Weiss. Željela ih je informirati o aktualnim temama: carinama, poreznim novostima, prednostima i problemima povezanim s ulaskom u EU, fondovima…
Konkurentnost i stabilna poslovna klima trebaju Hrvatskoj da bi opstala na jedinstvenom tržištu EU, kojemu se uskoro priključuje. Ta su se dva pojma najviše provlačila konferencijom ‘Nadolazeće promjene ulaskom Hrvatske u EU’ koju je u četvrtak u zagrebačkom hotelu Antunović za partnere i klijente organizirala austrijska transportno-logistička tvrtka Gebrüder Weiss (GW) kako bi ih informirala o aktualnim temama: carinama, poreznim novostima, prednostima i problemima povezanim s ulaskom u EU, poza mašnim fondovima koji Hrvatskoj uskoro postaju dostupni… I upravo se ta dva pojma, konkurentnost i stabilno poslovno okruženje, mogu promatrati kao odgovor na sve te novosti i izazove koji dolaze, a pogotovo one u razdoblju prilagodbe na suživot u EU.
- Hrvatska je jedno od najsporijih tržišta u Europi, a ni poslovna klima nije dobra. Velika prednost je što se otvara jedinstveno i konkurentno tržište. Usredotočite se na esencijalne stvari za bolju konkurentnost jer to je ključ uspjeha u Europi. Smanjite birokraciju jer ona ubija svaki napredak i neka vam pravni sustav bude prednost – neke su od preporuka Wolframa Sengera Weissa, vlasnika i člana Uprave GW-a, koji je nakon riječi dobrodošlice direktorice GW-a Hrvatske Barbare Bujačić-Husinec podijelio s prisutnima pogled na Hrvatsku iz austrijske perspektive. Izdvojio je probleme koje bi mogli Hrvatsku dočekati ulaskom u EU, prednosti koje se članstvom dobivaju, a vrlo je jasno iznio i realna upozorenja.
Pozitivno i negativno – Na neki način promjene će se dogoditi preko noći. Za sada je sve teoretski. Želim vas pripremiti da bi moglo biti sa svim drugačije od onog što očekujete. Nesigurnost će biti neko vrijeme prisutna. Nećete se moći prilagoditi brzo koliko se nadate ili vjerujete. No bolje je biti dio Europe, nego izvan nje – poručio je, dodavši da je i Austrija, koja je već 18 godina…
Page 2
članica EU, nakon ulaska u EU postala svjesna ko-liko nije bila dovoljno pripremljena. Utjecaj na zemlju, naglasio je, bio je golem i u pozitivnom i ne-gativnom kontekstu. Najveća promjena koja se očekuje je ta što nema carina. To je velika prilika, ali ne samo za Hrvatsku. Pazite, naglasio je Senger Weiss, to se odnosi i na one koji čekaju da uđu u Hrvatsku, koja će se suočiti s povećanjem međunarodnom konkurencijom na domaćem tržištu. I u prvom valu mnogo će tvrtki nestati. Naročito će doći do promjena u prehrambenoj industriji. U Austriji su nastali poprilični problemi u toj industriji. Nije bio pošteni ni transportni sektor i dogodila se masovna reorganizacija.
**Carine i statistika** - Ako ne pokažete kontinuitet poreznih pogodnosti, tvrtke koje uđu, još će brže izaći. Irska je privukla mnogo tvrtki. No promjenom poreznog sustava one su brzo izašle iz zemlje. U istočnoj Slovačkoj tvrtke su iskori-stile porezne olakšice i također otisle nakon dvije, tri godine - izdvojio je neke od primjera loše gospodarske politike Senger Weiss. No uza sve probleme i prijetnje, tu su i prednosti, koje se, istina, lako mogu pretvoriti u nedostatke. Otvara se jedinstveno tržište, koje je potrebno dobro iskorištiti i, osim prema njemu, Senger Weiss savjetuje okretanje i prema trećim zemljama. Jedna od odličnih prilika su i fondovi, potencijalan je i rast BDP-a, investicija, doći će i do promjena na tržištu rada te razmjene više ljudi. U Austriji je tako porastao BDP, investicije su narasle s 1,3 milijarde eura prije članstva na 7,5 mi-ljardi eura nakon, smanjenja je stopa nezaposlenih i otvoreno je mnogo novih radnih mjesta. Konkurentnost stalno morate imati u glavi, poru-čila je i Branka Tuden iz Carinske uprave, koja je pokušala objasniti svu kompleksnost promjena i novosti u carinama, carinskoj uniji, detalje u vezi s porijeklom robe i preferencijalnim aranžma-nima, potrebnim dokazima o porijeklu robe i u kojem su slučaju nužni, poslovanjem bez papira, naglasivši pritom i da se može očekivati prolazak loše trgovine kroz Hrvatsku te se stoga potrebno pripremiti i na taj dio.
Koliko su važni točni i pravodobni podaci za sta-tističku obradu, istaknula je Vesna Polančec iz Državnog zavoda za statistiku. Ona je predstavila Intrastat, statističu robnu razmjenu između država članica EU, njegove obveznike, obrazac i rokove za ispunjavanje. Govoreći o važnosti tih podataka i širini njihova utjecaja Polančec je napomenula da oni služe za bilateralne i multilateralne pregovore, važan su izvor za sastavljanje platne bilance i BDP-a, upotrebljavaju se pri donošenju odluka vezanih uz nacionalne i europske gospodarske politike, itd. Apelirala je da se točno i sa-vjesno popunjavaju podaci jer su pokazatelj uspješnosti neke zemlje.
**Bolni PDV** Ništa manje upozorenja nije stiglo ni od Adriana Hammerna, poreznog stručnjaka iz Confide, međunarodne mreže za porezno savje-tovanje i reviziju. Osim prilika i poreznih novosti u PDV-u, bolnog dijela promjena - novih, kraćih rokova i dodatnog izvještavanja, te novosti u carinama i porezu na dohodak, podijelio je i isku-stvo kolega iz Slovačke, Poljske, Češke. Telefon, kažu njegovi kolege, nisu prestajali zvoniti tri mje-seca nakon pristupanja u EU. - Stoga, počnite se pripremati ako već niste - poručio je Hammer. Porezni sustav svakako može biti prilika za privla-čenje investicija i, što je također važno, ostanka ulaga-ča u zemlji, a prilika za razvoj svakako su i struk-turalni te Kohezijski fond. Više o fondovima kohe-zijske politike: Kohezijskom fondu, fondovima za regionalni razvoj i socijalnim fondovima, koji će od 2014. omogućiti 1,5 milijardi eura na godinu, govorio je Zvonimir Savić iz Hrvatske gospodarske komore. Od druge polovice ove godine Hrvatskoj je do-stupno oko 450 milijuna eura, naglasio je, a od 2014. više od milijardu na godinu. Kohezijski fond, pojasnio je Savić, sufinancira velike projekte vezane uz okoliš i prometnu infrastrukturu. Poljska je tako modernizirala željezničku prugu, dobila 161,2 milijuna eura nepovratnih sredstava. Fond za regionalni razvoj, koji je posebna podrška malim i srednjim tvrtkama sa stopom sufinanciranja do 75 posto, dobro je iskorištala također Poljska, koja je njime sufinancirala odlazak tvrtki na sajmove, pa i Slovačka. Istu stopu financiranja omogućuje i Eu-ropski socijalni fond, koji je uglavnom usmjeren na jačanje ljudskih kapaciteta i promociju zapošljava-nja. I sigurno ta sredstva treba dobro iskorištiti, stoga je vrlo korisno bilo i predavanje projektog tima iz GW-a, Damira Cavora i Saše Baljaka, o pravilnom pristupanju projektima i njihovoj točnoj prijavi na natječaje, projektom ciklusu i uvjetima koje treba zadovoljiti. (J.T.)```
