Iz tužnih podataka o padu potražnje u maloprodaji u prvom kvartalu iskače jedan još tužniji – o 10-postotnom povećanju prometa u maloprodaji živežnim namirnicama u nespecijaliziranim trgovinama.

U specijaliziranim trgovinama rast prometa hranom upola je manji – oko pet posto. Dakle, hranu je dramatično poskušjela, što svakog dana osjećamo u novčaniku. Istog dana statističari su objavili i podatak o otkupu i prodaji proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Vrijednost prodaje pala je za 1,1 posto, a vrijednost otkupa čak 8,8 posto. Pa otkud onda takav rast prometa? Iz uvoza, naravno. U prvom je kvartalu uvezeno hrane za 2,2 milijarde kuna, što je porast od čak 13 posto. A kad još padnu carine s ulaskom u EU… Jakovina, pomagaj kako znaš! Ako uopće ikako možeš…

Brzina (ni)je vrlina

HŽ putnički prijevoz napokon kreće u nabavu 44 vlaka za 1,6 milijardi kuna. Nakon dugih mjeseci potrage Dražen Ratković ipak je za državnoga gubitaša (lani u minusu većem od 262 milijuna kuna) uspio pronaći banku, kojoj će – zasigurno iz proračuna – ostaviti još 671 milijun za troškove kredita. Bez obzira na upitnost isplativosti investicije, krajnje je vrijeme za obnovu dotrajalog i opasnoga željezničkog voznog parka. A vodi se i računa da posao dobiju domaći. No ovaj put Gredelj i Končar neće nastupiti zajedno, pa će posao dobiti mješoviti par: ili Gredelj sa Škodom ili Končar sa Siemensom. Samo je šteta što novi vlakovi gotovo nijedne u Hrvatskoj neće moći razviti svoju maksimalnu brzinu od 160 km/h. Većina dionica na prugama, naime, podnosi tek brzine koje su mogle razviti i parnjače s malo jačim ložačem.

Predizborni rent-a-bike

Vlakovi bez pruga ista je bedastoča kao i bicikl u Zagrebu bez biciklističkih staza. Ali, ako su izbori u pitanju, ništa nije nemoguće. Pa zato Bandić u utorak pokreće projekt najma bicikala. Svojedobno je takvu ideju pokušao progrurati koprivnički gradonačelnik Mršić, ali besplatni bicikli nisu zaživjeli u Podravini. Zato je upitna i zagrebačka sudbina polukomercijalnog ‘rent-a-bikea’. Uostalom, to je jeftinije od širenja biciklističke mreže, a i manje obvezujuće. Zato se mogu kladiti da taj projekt neće doživjeti svoj prvi rođendan.

Ni u zraku ni pravice

Ako je problem sa svim prugama (štrajkali su i teretni vlakovi, pa štrajk najavili i zetovci), i s biciklističkim ‘cestama’, ništa bolje nije ni u zraku. Doduše, i avionima Croatia Airlinesa ovih je dana najsigurnije – na zemlji. Prvog dana štrajka otkazana su 24 leta, 22 su prepuštena drugim prijevoznicima, a sedam ih je preusmjeren. E sad, je li državna kompanija prizemljena zbog nezajaljivosti posada i krhkog zdravlja kolektivno oboljelih stjuardesa ili možda samo zbog opasnosti letenja u avionima CA? Drugim riječima, dobiju li više novca – letjet će i u opasnim avionima. A što s putnicima, kad osoblje tako žustro reklamira blagodati vlastite…

Page 2

kompanije? Ponavljam ono što sam napisao prije tri tjedna: ako su Dashevi zaista opasni, onda i putnici trebaju dobivati nadnicu za strah, ako se već ti avioni ne trebaju povući iz prometa. U suprotnom bi Državno odvjetništvo trebalo podići kaznenu prijavu protiv stjuardesa i pilota zbog širenja lažnih vijesti.

Tužba protiv Linića zbog ‘švicaraca’

Opet nova priča sa ‘švicarcima’, ali ovaj put ne zbog kredita i kamata, nego zbog mirovine i poreza. Jutarnji piše da se glumac Zdenko Jelčić vratio sa suprugom iz Švicarske, gdje su zajedno stekli godišnju mirovinu od 30.000 CHF (oko 180.000 kuna). A u domovini šok – umjesto 1200 CHF, koliko su plaćali u Švicarskoj, tu ih je Linić dočekao s pet puta većim porezom – 6000 CHF. I to prema zakonu iz veljače 2012. Jelčić bi mogao podići ustavnu tužbu, ali odlučio se da umjesto toga tuži Linića ‘zbog harača’ švicarskom sudu kako bi publicitetom napravio pritisak na hrvatske vlasti da promijene tu odredbu. U Hrvatskoj se ne oporezuju mirovine ostvarene u Njemačkoj, ali i – među ostalim – u Omanu, na Mauricijusu, Kini, San Marinu… A porez se dere na mirovine iz Švicarske, Austrije, BiH, Slovenije, Srbije, Velike Britanije, Turske, Rusije… Očito, propis o ‘mirovinama rezidenata ostvarenima u inozemstvu’ donešen je s mnogo takta i logike.

Najbolji posao u regiji

Turneja ‘Dobrodošao u klub’ najpopularnije pjevačice ‘na ovim prostorima’ nije se našla na ovom mjestu zbog urednikovih glazbenih afiniteta, već kao primjer odlično održanog poslovnog projekta. Osamdeset ljudi šest mjeseci pripremalo je seriju koncerata u Rijeci, Skoplju, Beogradu i Zagrebu, slijede Ljubljana i Sarajevo, a u planu su i Split i Novi Sad. Severina ne pjeva najljepše pjesme, niti je najbolja pjevačica ili plesačica, čak nije ni najseksipilnija na estradi, ali zato perfektno vodi svoju karijeru, koja kulminira tim vrhunskim multimedijalnim projektom u suradnji s proslavljenim kazališnim redateljem Tomazem Pandurom i njegovom jakom kreativnom ekipom.

TJEDAN U BROJKAMA

| posto | 1,4 | 21,8 | 3,2 | 62 |\n|——-|—–|——|—–|—-|\n| pao je realno promet u maloprodaji u ožujku u odnosu na isti mjesec prošle godine (nominalno je to rast od 1,8 posto) | | | | |\n| posto | pao je broj izdanih građevinskih dozvola u prvom kvartalu. Više nego dobar razlog za Vladino predstavljanje POS-a plus | | | |\n| posto | smanjen je u godinu dana broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama. Od ožujka do ožujka izgubljeno je 6657 radnih mjesta | | | |\n| posto | više maslina dali su hrvatski maslinici u 2012. u usporedbi s godinom ranije. Ubrano je više od 50 tisuća tona | | | |\n\nUpravljačka prava\nIna i Mol u relativno pravilnim vremenskim razmacima zabavljaju javnost. Sad je aktualna istraga protiv šefa ina Zoltána Áldotta, kojeg je Uskok pozvao na informativni razgovor u sklopu istrage o manipulaciji cijenama dionica Ine s kraja 2010. i početka 2011. Prijavu je podnio bivši šef Hanfe Ante Samodol. I to se dogada godinu dana nakon mađarske odbijenice Hrvatskoj da ispita generalnog direktora Zsoltu Hernádija u vezi s mitom od 10 milijuna eura Sanaderu za prepuštanje upravljačkih prava nad Inom Molu. Mađarska je tada ustvrdila da bi to ispitivanje moglo ugroziti sigurnost države?! Sad doduše nije u pitanju mito, nego mešetarenje dionicama, ali opet je u pozadini upravljanje najvećom hrvatskom kompanijom. Za to se, očito, nisu birale metode.

Page 3

rizam jasno pokazuje da još treba prevaliti dug put u po-

boljšanju poslovnog okružja u Hrvatskoj.

Rigidno poslovno okružje ograničilo je prostor poduzet-

nicima za brzu i učinkovitu reakciju na krizno razdoblje

smanjjenjem rashoda. Ipak, mora se naglasiti da je danas

dio tvrtki u problemima i zbog pogrešnih odluka menad-

žmenta u prošlosti, ponajviše zbog previše optimističnih

planova i neracionalnih ulaganja. Upravo struktura kap-

italnih ulaganja prije krize može objasniti zašto je vrlo

teško zaustaviti pad ulaganja. Naime, za razliku od na-

prednjih tranzicijskih gospodarstava u Hrvatskoj su do-

minirala ulaganja povezana s građevinskim radovima na-

ustroj ulaganja u proizvodne kapacitete. Velik dio ulag-

anja pokrenuli središnja i lokalna država te javna podu-

zeća. Često se ta ulaganja nisu provodila na ekonomskim

osnovama, zbog čega nisu bila učinkovita, što je danas ve-

liko financijsko ograničenje za javni sektor.

Cijena kapitala Zbog financijske krize znatno je

porasla i cijena kapitala za gospodarstva u regiji, što upu-

ćuje na to da se modeli ulaganja iz prošlosti neće moći

ponovno primijeniti. Probleme u građevinskom sektoru

potvrđuju i financijski rezultati za 2012. iz kojih je vidljiv

daljnji pad ukupnih prihoda uza znatan gubitak sektora.

Podaci za trgovinu na malo pak, bez obzira na povećanje

ukupnih prihoda, pokazuju slabu potrošnju kućanstava

zbog smanjenja marži te gubitka. Međutim, i u takvim je

okolnostima najvažniji sektor prerađivačke industrije

proizvodnja hrane – zadržao stabilne prihode, a pad do-

biti ipak je bio ispodprosječan. No upravo bi se taj sektor

mogao suočiti s najviše izazova ove godine. Problemi u

realnom gospodarstvu nedvojbeno ostavljaju posljedice

i na financijski sektor. To potvrđuje iznadprosječno velik

pad dobiti najvećih banaka, ali i pad ukupnih prihoda na-

suprot nominalnom rastu prihoda među 1000 najvećih.

Nakon financijskih rezultata poduzetnika za 2012. s nestrpljenjem možemo

iščekivati objavu rezultata za ovu godinu. Naime, tijekom 2013. očekuje se

nastavak pada ukupne gospodarske aktivnosti, smanjenja zaposlenosti te

realnog smanjenja plaća. Ipak, posebno će zanimljivo biti vidjeti kako će

pristupanje Hrvatske EU utjecati na poslovanje korporativnog sektora. Ne

treba sumnjati da će iduće razdoblje biti vrlo izazovno za domaće podu-

zećke. Ulazimo u EU u doista specifičnom trenutku – i za EU i za euro-

zonu, ali i za Hrvatsku. I kratkoročna korist od ulaska u EU za domaće gos-

podarstvo bit će mnogo manja nego u prijašnjih dva vala proširenja.

Tako se može očekivati da će se razina inozemnih izravnih ulaganja zadr-

žati ispod pretkriznih razina kao rezultat trenutačnog viška proizvodnih

kapaciteta na međunarodnoj razini te i dalje oprezna

stajališta ulagača prema ovoj regiji, jednoj od najteže po-

godnih globalnom financijskom krizom. U uvjetima

slabe potražnje na većini europskih tržišta teško je oče-

kivati rast izvoza u kratkom roku, pogotovo zbog struk-

turnih slabosti domaćega gospodarstva koje rezultiraju

niskom razinom konkurentnosti. Istodobno ne treba is-

ključiti ni mogućnost smanjenja robnog izvoza u kratkom

roku zbog istupanja Hrvatske iz Cefe i gubitka povla-

štenog statusa na trgovini u regiji, na koju se i dalje od-

nosi znatan dio ukupnoga robnog izvoza. No poduzet-

nici i građani možda najviše očekuju smanjenje kamatnih

stopa i njihovo približavanje na razine zemalja središnje

eurozone. Kad je riječ o tome, ponovno treba naglasiti

posebnost trenutka, pogotovo ako se promatraju re-

kordno visoke razine u cijeni zaduživanja zemalja sredi-

šnje i periferne eurozone. U takvim okolnostima mo-

žemo zaključiti da će smanjivanje kamatnih stopa biti

dugoročan proces i da će ovisiti o tome koliko ćemo biti

uspješni u provedbi fiskalne konsolidacije te smanji-

vanju valutnog rizika u gospodarstvu iskorištavajući mo-

gućnost početka pristupanja eurozoni.

Opstanak na tržištu EU I brzina oporavka do-

maćega gospodarstva te tržišta rada uvelike će odrediti

kretanje kvalitete kreditnoga portfelja domaćih banaka.

Naime, snažan rast rezervacija za potencijalne gubitke

sve više ograničava prostor za smanjenje kamatne marže.

Ostaje i pitanje cjenovne konkurentnosti domaćih podu-

zećika, na što ključno utječe realni efektivni tečaj, a ne

nominalni. Naime, posljednjih godina bilježimo rast pro-

izvođačkih cijena bržim tempom nego u svojim najvaž-

nijim vanjskotrgovinskim partnerima, što ni nominalno

slabljene kune u istom razdoblju nije potpuno neutrali-

ziralo. Stoga kreatori gospodarske politike moraju nasta-

viti smanjivati direktno porezno opterećenje i parafiskalna davanja, koja

osim što su velik financijski teret, poduzetnicima stvaraju nesigurnost po-

vezanu s uvjetima poslovanja u budućnosti. Očekujem da će financijski re-

zultati za 2013. pokazati da će se aktivnostima M&A ubrzati konsolidacija

na domaćem tržištu, na što će osim ulaska Hrvatske u EU i dalje utjecati

sve manja domaća potrošnja. Na broj ulazaka i izlazaka s ljestvice ‘1000

najvećih’ uvelike će utjecati i restrukturiranje gospodarstva te skorašnja li-

beralizacija u pojedinim djelatnostima. Velika pozornost usmjerit će se i

na mogućnost privatnog sektora da pokrene investicijski ciklus u nastavku

godine, što je veoma važno s aspekta gospodarskog oporavka, ali i moguć-

nosti domaćih poduzetnika da opstanu na jedinstvenom tržištu EU.

**TIJEKOM 2013. OČEKUJE SE NASTAVAK PADA UKUPNE

GOSPODARSKE AKTIVNOSTI, SMANJENJA ZAPOSLENOSTI

TE REALNOG SMANJENJA PLAĆA. IPAK, POSEBNO ĆE ZANIMLJIVO

BITI VIDJETI KAKO ĆE PRISTUPANJE HRVATSKIE EU UTJEČATI NA

POSLOVANJE DOMAĆEGA KORPORATIVNOG SEKTORA**