Najveći rast prihoda među prvih 50 najvećih tvrtki zabilježili su Ericsson Nikola Tesla s rastom od 60,4 posto (na 1,9 milijardi kuna); Tommy, koji je rastao za 35,6 posto (na 1,7 milijardi kuna), te Pliva Hrvatska, čiji je prihod u 2012. skočio za 20,1 posto (na 3,3 milijarde kuna). Najveći pad zabilježile su Hrvatske šume, čiji se prihod smanjio za 12,2 posto (na dvije milijarde); Mercator-H, koji je imao 11-postotni pad (na 2,5 milijardi), i Metro Cash&Carry, čiji je prihod pao za 11,3 posto (na 1,8 milijardi kuna). Na rang-listi 1000 najvećih za 2012. osamdeset je tvrtki s prihodom većim od milijarde kuna. Lani ih je bilo 85, što znači da se broj tvrtki milijardera i dalje smanjuje.

Fakti i fikcija

Dok je prihod relativno stabilna kategorija i poredak na vrhu rang-liste 1000 najvećih tvrtki iz godine u godinu doživljava višenje kozmetičke promjene, ove je godine brodogradnja i dalje zaslužna za ‘iznenađenja’ među najvećim dobitašima. Tvrtka s uvjerljivo najvećom dobiti u 2012., prema financijskim izvješćima, jest Brodosplit-brodogradilište – s čak 2,6 milijardi kuna dobiti (1,5 milijardi kuna u 2011.). Splitski škver tako je iza sebe ostavio Hrvatski Telekom, koji je imao dvije milijarde kuna dobiti. Na tronu najvećih dobitaša prošlogodišnje rang-liste bila je Brodograđevna industrija 3. maj, no, nažalost, i u jednom i drugom slučaju riječ je o fiktivnoj dobiti. U stvarnosti brojke su i dalje velike, ali s predznakom minus.

• Otpisom dugova bankama i državi te prihodom od izvlaštenja svoje imovine na pomorskom dobru postupkom privatizacije Grupa Brodosplit stvorila je razliku u prihodima i rashodima tako da je iskazana tzv. fiktivna dobit. Ta dobit nije nastala u redovitom poslovanju, nego u tranziciji zbog nametnutih pravila. U provedbi restrukturiranja, povećanjem udjela troškova restrukturiranja tako da je država preuzela dugove prema prijašnjim kreditima i nakupljene gubitke, za što je odštećena preuzimanjem pomorskog dobra, povećao se i obvezni vlastiti doprinos tog društva restrukturiranju. Dakle, dobit je nastala otpisom dugova i prihodom od izuzimanja imovine na pomorskom dobru – objasnili su u tvrtki DIV, novome vlasniku splitskog brodogradilišta.

Papirnati uspjeh

Slična objašnjenja vrijede i za druga ‘papirnato’ uspješna i profitabilna brodogradilišta. Tako je nakon HT-a treća najprofitabilnija tvrtka lani bio Brodotrogir s 1,8 milijardi

Page 2

kuna dobiti, preskočivši Inu koja je na četvrtome mjestu s 1,6 milijardi kuna dobiti; peto mjesto drži još jedno brodogradilište – Brodograđevna industrija 3. maj s 1,18 milijarde kuna dobiti. U prvih deset dobitaša tri su, dakle, s fiktivnom dobiti, pa je pravi poredak zapravo HT, Ina (1,6 milijardi kuna), Zagrebačka banka (1,1 milijarda kuna), Privredna banka Zagreb (1,02 milijarde kuna), Erste&Steiermärkische Bank (598,1 milijun kuna), CMC Sisak (564,8 milijuna kuna) i Pliva Hrvatska (561,1 milijun kuna). U odnosu na rezultate iz 2011. HT je smanjio dobit za 179,6 milijuna kuna ili osam posto, a s rang-liste top deset dobitaša ispali su Adris grupa, Vipnet i HEP; CMC Sisak i Pliva Hrvatska ušli su na nju s dobiti većom od pola milijarde kuna. Očit pad dobiti doživjela je i Adris grupa koja je lani s 633 milijuna kuna dobiti bila na osmome mjestu među deset najvećih dobitaša. I bankama se istopio dio dobiti: Zagrebačka banka pala je s 1,6 milijardi na 1,1 milijardu kuna dobiti, Privredna banka s 1,3 milijarde na 1,02 milijarde kuna, a Erste&Steiermärkische Bank s 803 milijarde na 598 milijardi kuna dobiti.

Popis najvećih gubitaša predvodi Prirodni plin s 1,03 milijarde kuna gubitka. Ta je tvrtka izdvojena iz Ine u tvrtku kćer kad se plinski biznis, koji je stalno bilježio gubitke zbog niske cijene plina, planirao prebaciti u državno vlasništvo. Naime, vlada Ive Sanadera obvezala se Molu da će za 700-tinjak milijuna kuna kupiti Prirodni plin, Ininu tvrtku koja se bavi uvozom i trgovinom plina u Hrvatskoj. No s promjenom na čelu Vlade od toga se odustalo i ugovor je stavljen na čekanje.

Novi gubitaši U Zanimljivo je da Prirodni plin u 2011. imao dobit od 322 milijuna kuna, a ove je godine najveći gubitaš među 1000 najvećih tvrtki. Gubitak se opravdava velikim povećanjem uvoza prirodnog plina i povećanjem uvozne cijene, odnosno povećanom negativnom razlikom u cijeni plina. Drugi je najveći gubitaš posrnuti splitski građevinar Konstruktor-inženjering s gubitkom od 775,2 milijuna kuna, čija se sudbina na kraju riješila u predstojnoj nagodbi ulaskom države i banaka u vlasničku strukturu. Slijedi nekad vrlo uspješna i profitabilna Tankerska plovidba-vječni gubitaš Croatia Airlines, a na petom je mjestu najvećih gubitaša Mercator-H, najslabija točka slovenskoga maloprodajnog lanca. U usporedbi s prošlogodišnjom listom prvih 10 najvećih gubitaša, na kojoj je čelno mjesto držala tvrtka CMC Sisak, samo su dvije tvrtke na njoj bile i 2012. i 2011. – HEP – Toplinarstvo i Dalekovod – a drugi su gubitaši novopridošlice.

Preskok među izvoznicima U kategoriji prvih deset prema dobiti u odnosu na prihode lideriški položaj i dalje drži Heineken Adria s 98,8 posto udjela dobiti u prihodima, samo neznatno manje nego u 2011. Ako zanemarimo brodogradilišta koja su se zbog iskazivanja fiktivne odbiti našla na rang-listi, na njoj su još C.I.O.S., Adris grupa, Allianz ZB, Raiffeisen mirovinsko društvo i Super sport, koji su na njoj bili i lani; nove su tvrtke Vipnet usluge i Investco. Kad je riječ o plaćama, suverenu Adris grupu lani je s trona svrgnuo Agregat iz Rijeke, tvrtka koja se bavi proizvodnjom proizvoda od betona za građevinarstvo, s prosječnom mje-