KOPERNIKANSKI OBRAT Ivo Bičanić: Samo rast BDP-a može pogurnuti rast izvoza!

boljšanju poslovnog okružja u Hrvatskoj.

Rigidno poslovno okružje ograničilo je prostor poduzet-

nicima za brzu i učinkovitu reakciju na krizno razdoblje

smanjjenjem rashoda. Ipak, mora se naglasiti da je danas

dio tvrtki u problemima i zbog pogrešnih odluka menad-

žmenta u prošlosti, ponajviše zbog previše optimističnih

planova i neracionalnih ulaganja. Upravo struktura kap-

italnih ulaganja prije krize može objasniti zašto je vrlo

teško zaustaviti pad ulaganja. Naime, za razliku od na-

prednjih tranzicijskih gospodarstava u Hrvatskoj su do-

minirala ulaganja povezana s građevinskim radovima na-

ustroj ulaganja u proizvodne kapacitete. Velik dio ulag-

anja pokrenuli središnja i lokalna država te javna podu-

zeća. Često se ta ulaganja nisu provodila na ekonomskim

osnovama, zbog čega nisu bila učinkovita, što je danas ve-

liko financijsko ograničenje za javni sektor.

Cijena kapitala Zbog financijske krize znatno je

porasla i cijena kapitala za gospodarstva u regiji, što upu-

ćuje na to da se modeli ulaganja iz prošlosti neće moći

ponovno primijeniti. Probleme u građevinskom sektoru

potvrđuju i financijski rezultati za 2012. iz kojih je vidljiv

daljnji pad ukupnih prihoda uza znatan gubitak sektora.

Podaci za trgovinu na malo pak, bez obzira na povećanje

ukupnih prihoda, pokazuju slabu potrošnju kućanstava

zbog smanjenja marži te gubitka. Međutim, i u takvim je

okolnostima najvažniji sektor prerađivačke industrije

proizvodnja hrane – zadržao stabilne prihode, a pad do-

biti ipak je bio ispodprosječan. No upravo bi se taj sektor

mogao suočiti s najviše izazova ove godine. Problemi u

realnom gospodarstvu nedvojbeno ostavljaju posljedice

i na financijski sektor. To potvrđuje iznadprosječno velik

pad dobiti najvećih banaka, ali i pad ukupnih prihoda na-

suprot nominalnom rastu prihoda među 1000 najvećih.

Nakon financijskih rezultata poduzetnika za 2012. s nestrpljenjem možemo

iščekivati objavu rezultata za ovu godinu. Naime, tijekom 2013. očekuje se

nastavak pada ukupne gospodarske aktivnosti, smanjenja zaposlenosti te

realnog smanjenja plaća. Ipak, posebno će zanimljivo biti vidjeti kako će

pristupanje Hrvatske EU utjecati na poslovanje korporativnog sektora. Ne

treba sumnjati da će iduće razdoblje biti vrlo izazovno za domaće podu-

zećke. Ulazimo u EU u doista specifičnom trenutku – i za EU i za euro-

zonu, ali i za Hrvatsku. I kratkoročna korist od ulaska u EU za domaće gos-

podarstvo bit će mnogo manja nego u prijašnjih dva vala proširenja.

Tako se može očekivati da će se razina inozemnih izravnih ulaganja zadr-

žati ispod pretkriznih razina kao rezultat trenutačnog viška proizvodnih

kapaciteta na međunarodnoj razini te i dalje oprezna

stajališta ulagača prema ovoj regiji, jednoj od najteže po-

godnih globalnom financijskom krizom. U uvjetima

slabe potražnje na većini europskih tržišta teško je oče-

kivati rast izvoza u kratkom roku, pogotovo zbog struk-

turnih slabosti domaćega gospodarstva koje rezultiraju

niskom razinom konkurentnosti. Istodobno ne treba is-

ključiti ni mogućnost smanjenja robnog izvoza u kratkom

roku zbog istupanja Hrvatske iz Cefe i gubitka povla-

štenog statusa na trgovini u regiji, na koju se i dalje od-

nosi znatan dio ukupnoga robnog izvoza. No poduzet-

nici i građani možda najviše očekuju smanjenje kamatnih

stopa i njihovo približavanje na razine zemalja središnje

eurozone. Kad je riječ o tome, ponovno treba naglasiti

posebnost trenutka, pogotovo ako se promatraju re-

kordno visoke razine u cijeni zaduživanja zemalja sredi-

šnje i periferne eurozone. U takvim okolnostima mo-

žemo zaključiti da će smanjivanje kamatnih stopa biti

dugoročan proces i da će ovisiti o tome koliko ćemo biti

uspješni u provedbi fiskalne konsolidacije te smanji-

vanju valutnog rizika u gospodarstvu iskorištavajući mo-

gućnost početka pristupanja eurozoni.

Opstanak na tržištu EU I brzina oporavka do-

maćega gospodarstva te tržišta rada uvelike će odrediti

kretanje kvalitete kreditnoga portfelja domaćih banaka.

Naime, snažan rast rezervacija za potencijalne gubitke

sve više ograničava prostor za smanjenje kamatne marže.

Ostaje i pitanje cjenovne konkurentnosti domaćih podu-

zećika, na što ključno utječe realni efektivni tečaj, a ne

nominalni. Naime, posljednjih godina bilježimo rast pro-

izvođačkih cijena bržim tempom nego u svojim najvaž-

nijim vanjskotrgovinskim partnerima, što ni nominalno

slabljene kune u istom razdoblju nije potpuno neutrali-

ziralo. Stoga kreatori gospodarske politike moraju nasta-

viti smanjivati direktno porezno opterećenje i parafiskalna davanja, koja

osim što su velik financijski teret, poduzetnicima stvaraju nesigurnost po-

vezanu s uvjetima poslovanja u budućnosti. Očekujem da će financijski re-

zultati za 2013. pokazati da će se aktivnostima M&A ubrzati konsolidacija

na domaćem tržištu, na što će osim ulaska Hrvatske u EU i dalje utjecati

eve manja domaća potrošnja. Na broj ulazaka i izlazaka s ljestvice ‘1000

najvećih’ uvelike će utjecati i restrukturiranje gospodarstva te skorašnja li-

beralizacija u pojedinim djelatnostima. Velika pozornost usmjerit će se i

na mogućnost privatnog sektora da pokrene investicijski ciklus u nastavku

godine, što je veoma važno s aspekta gospodarskog oporavka, ali i moguć-

nosti domaćih poduzetnika da opstanu na jedinstvenom tržištu EU.