Home / Biznis i politika / Nepravomoćnost

Nepravomoćnost

Što će se dogoditi ako (ili kada) Ustavni sud proglasi protuustavnom nelogičnu odredbu iz Izmjena i dopuna Stečajnog zakona? Ništa. Tko će nositi odgovornost? Nitko. Pojego vuk magare

Nepravomoćnost

Ingrino vodstvo iskoristilo je očitu pogrešku pis(a)ca tog zakona jer je u članku 13. stavku 1. navedeno: ‘Smatrat će se da je vjerovnik učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine ako njezino postojanje temelji na ovršnoj ili NEPRAVOMOĆNOJ sudskoj ili upravnoj odluci.’

Ingrini pravni eksperti odmah su uočili nelogičnost i prijavili to Ustavnom sudu smatrajući da takva odredba propisuje zakonsku presudu jer vjerovnik dokazuje svoju tražbinu na temelju nepravomoćne presude, što je suprotno Ustavu. Osim toga, kažu u Ingrini, cilj sudenja nisu samo odluke u skladu sa zakonom, nego one trebaju biti u skladu s načelima pravednosti (jednakosti pred zakonom) i pravičnosti (ispravne prosudbe konkretnog slučaja). Zato smatraju evidentnim da se time ne oživotvorjuju navedena načela, ‘već se neprimjereno favorizira samo jednu stranu u postupku po prijedlogu za pokretanje stečajnog postupka, a istovremeno se znatno pogoršava pravno stanje suprotne strane’. To znači da se poraženom u nepravomoćnoj presudi mora dati pravo na žalbu koja ‘jamči da žalitelju neće nastati nepopravljiva šteta dok viša sudska instanca ne donese konačnu odluku’. U Ingrini smatraju da se člankom 13. stavkom 1. gubitničkoj strani u prvostupanjskom postupku uskraćuje pravo na djelotvornu žalbu, koja jamči redovito poslovanje do pravomoćnosti, ali se isto tako unosi pravna nesigurnost i neizvjesnost u gospodarski život zemlje. Tako će se omogućiti ‘otvaranje stečajnih postupaka i nad pravnim subjektima čiji dug uopće nije pravomoćno utvrđen’. Ustavni je sud donio odluku o suspenziji članka 13. stavka 1. Zakona do svoje konačne odluke i time u nekoliko tjedana po drugi put, nakon HUP-ovog prijedloga protiv oporezivanja dividende, doveo aktere gospodarskog života u nedoumicu.

Protuustavnost

No Ustavni sud tome nije kriv jer, ma što tko mislio o Ingrini, ovdje je ta tvrtka u pravu. Zaista nije jasno kako je to zakonodavac mogao propisati takvu odredbu i to Zakonom o izmjenama i dopunama SteZ-a, čime je važećem Stečajnom zakonu na članak 39. prilijepio tu spornu odredbu i time ga učinio, gotovo sam siguran, protuustavnim. Kada smo komentirali stavljanje izvan snage odredbi Zakona o oprezivanju dividendi, rekli smo da praksa pokazuje da gotovo uvijek kada Ustavni sud donese odluku o suspenziji zakona do konačne odluke ispadne da je taj zakon protuustavan. Bilo bi pravo čudo kada se takvo što ne bi ponovilo i u ovom slučaju.

Postavlja se pitanje koliko je tvrtki zbog takve vjerojatno protuustavne odredbe već gurnuto u stečaj i što će se desiti ako (ili kada) Ustavni sud proglasi odredbu protuustavnom? Ništa, pojego vuk magare.