S obzirom na to da uvijek odgovorno, objektivno i realno donosim odluke vezane uz razvoj Županije, pa tako i turizam, moram naglasiti da se u skladu s tim ne bih složio s postavkom da Splitsko-dalmatinska županija prati ostale turističke regije, već bih postavio tezu da SDŽ sa svojom bogatom ponudom i kulturno-turističkim proizvodom ima odličnu i proizvodno prepoznatljivu poziciju na turističkom tržištu, nevezano uz poziciju ostalih turističkih regija. Smatram to važnim naglasiti jer turističku sliku Županije stvaraju mnogi, svako daje svoj doprinos u kreiranju ponude, pa se tako uspješne turističke godine u SDŽ-u proteklih godina nisu događale stihijski ni slučajno. Iza svake brojke stoji uspješan projekt i rad, a planovi koji su u pripremi, kao i oni na početku realizacije, dovest će do toga da će naša županija biti još prepoznatljivija u svijetu.
Svi turistički projekti u razvoju ili koji će se razvijati u SDŽ-u temelje se na strateškim dokumentima Županije. Riječ je prije svega o Glavnom planu razvoja turizma SDŽ-a, Strategiji razvoja kulturnog turizma, Strategiji razvoja ruralnog turizma te Razvojnoj strategiji SDŽ-a. Prema tim dokumentima, Županija je definirala niz strategija razvoja proizvoda, a u prioritetu je stavljen kulturni turizam, odnosno jača valorizacija kulturnih resursa u turističke svrhe, koji do sada nisu bili dovoljno iskorišteni. Zatim, nautički turizam kao važan segment ponude kada govorimo o daljnjem razvoju luka nautičkog turizma te jače uključivanje ruralnih prostora u turističke tokove s kreiranjem novih turističkih proizvoda. Tu svakako kao primjer projekta koji je već u dubokoj realizaciji treba spomenuti projekt ‘Etno-eko sela’, u koji je Županija do sada uložila oko 9,5 milijuna kuna. Nadalje, Županija već godinama podržava razvoj tematskih staza, jer cilj nam je biti poznati kao Županija s najviše tematskih staza. Turisti vole ekologiju, aktivnu šetnju, sadržaje u prirodi, a upravo to možemo pružiti. Razvojem novih projekata, odnosno atraktivnih turističkih proizvoda privući ćemo više turista i na proljeće i na jesen, a ne samo u srcu sezone.
Split je svoj status ‘grada transfer-destinacije’ iskoristio kao svoju komparativnu prednost i danas ima savim drugu sliku. Naime, u Splitu se gosti u prosjeku zadržavaju tri do četiri dana, a danas uistinu imaju i zbog čega. Gostu više nije dovoljno ponuditi ‘sunce i more’, važno mu je u prvi plan staviti dodatnu ponudu – kulturnu, događaje i ostalo. Mislim da je u tome Split napravio iskorak te gostima nudi kulturnu baštinu kojom obiluje i događaje cijele godine. Ujedno treba naglasiti da je Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije zajedno s TZG-om Splita i drugim turističkim zajednicama te domaćim i stranim turoperatorima i agencijama napravila program za zajedničke promotivne aktivnosti zasnovane na ‘city break’-sadržajima i uvođenju direktnih avioletova iz najvećih središta EU izvan sezone. Cilj je produljiti sezonu za nekoliko mjeseci, tako da će se ponuditi odabrani gradski hoteli, izleti, razgledi grada, ulaznice za događaje i ostalo.