Home / Tvrtke i tržišta / Swot analiza

Swot analiza

Hrvatska informatička tvrtka Mireo ovih je dana predstavila prvi hrvatski integrirani sustav nadzora i upravljanja voznim parkom i računalnog određivanja ruta distribucije – Mireo Fleet. To je najnovija inačica postojećeg sustava za nadzor i upravljanje voznim parkom, koji se u Hrvatskoj upotrebljava već osam godina, a koji, jednostavno rečeno, sada omogućuje i planiranje ruta dostave robe od skladišta do kupca. Računalno planiranje ruta distribucije znatno je štedljivije od klasičnog – jednaka se količina robe može dostaviti na isti broj mjesta u čak i kraćem vremenu uza znatno manje korištenje vozilima i prijeđenih kilometara. Tako ušteda u broju vozila, prijeđenim kilometrima, potrošenom gorivu, amortizaciji itd. može iznositi od 20 do 30 posto. Ušteda se bilježi odmah, kaže suvlasnik i član Uprave tvrtke Mireo Ivica Siladić.

Kada se sve navedeno primijeni na primjeru poduzeća koje ima pedesetak kamiona ili vozila, tada se dolazi do fascinantnih ušteda u troškovima. To smo rješenje razvili u suradnji sa stručnjacima sa zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti. U Mireu više od 12 godina sustavno razvijamo navigacijske sustave i sustave upravljanja voznim parkom te tržištu nudimo rješenja koja na jednostavan i pouzdan način olakšavaju svakodnevni rad. Ipak, Mireova su rješenja ponajprije alati koji uvelike povećavaju efikasnost korištenja voznim parkom. U praksi to znači da je, uza zadržavanje opsega isporuka ili intervencija, na terenu moguće bitno smanjiti upotrebu vozila te broj radnih sati ljudi na terenu – kaže Siladić, po struci matematičar. Mireo kao hrvatska informatička tvrtka na globalnom IT tržištu posluje već 12 godina i to kao jedna od vodećih tvrtki za razvoj navigacijskih i telematičkih tehnologija, koja svoj navigacijski softver uspješno prodaje u više od 70 zemalja, poslujući na svim kontinentima.

Na tržištu aplikacija poseban je uspjeh napravljen mobilnom aplikacijom Mireo DON’T PANIC, koja omogućuje do sto puta brži izračun najboljih cestovnih pravaca za dolazak do željene lokacije u odnosu na druga komercijalna rješenja. Mireo se može pohvaliti najbržim komercijalnim algoritmom za računanje ruta u svijetu, a Mireo DON’T PANIC četvrti je generacija navigacijskog softvera tvrtke, koja prosječno svake tri godine izdaje tržište novi navigacijski softver. Mireo DON’T PANIC ime je dobio prema ‘Vodiču kroz galaksiju za autostopere’, knjizi Douglasta Adamsa. Tvrtka na tržištu posluje dvanaest godina, 2001. godine osnovala ju je grupa entuzijasta, prijatelja i poznanika, studenata, uglavnom ferovaca, programera, koji su imali zajedničke interese i ideje, pa i poslovne vizije, koje su, kako kaže Siladić, tada relativno slučajno došle u područje navigacije. Od tada do danas Mireo je postao dioničko društvo, nekolicina su osnivača dioničari. Danas ima tridesetak zaposlenika.

Odlučili smo se za poslovno područje navigacije jer je ono prije desetak godina bilo u silno velikoj ekspanziji. Cijela je ideja tada počivala na želji da napravimo svjetski konkurentan proizvod, premda smo znali da je namijenjen uskoj grupaciji korisnika. To je, pak, značilo da se u Hrvatskoj od toga nije moglo živjeti, tako da smo već u startu razmišljali o svjetskom tržištu. Tada smo htjeli napraviti navigaciju za mobilne telefone, jer su se tek počeli najavljivati pametni telefoni, navigacija, ravni ekrani i sve ono što danas imamo na tržištu. Druga linija proizvoda, koja nam je omogućila preživljavanje i razvoj, a bila je utrživa čak i za naše uvjete, bili su usko vezani uz GPS i cestovnu kartografiju. Konkretno, to je bio daljinski nadzor vozila te organizacija transporta i logistike. Osobna navigacija te upravljanje voznim parkom i danas su dva glavna područja rada. Na njih smo fokusirani i ne kanimo se širiti u neke druge poslove. Pogotovo jer je takvo što u Hrvatskoj jako teško i riskantno, s obzirom na to da radite na vrlo uskom, malom i siromašnom tržištu, koje je još i iznimno nelikvidno – govori Siladić.

Upravo iz navedenih razloga Mireo od prvih dana postojanja djeluje uglavnom na stranim tržištima, pa tako čak 85 posto prihoda tvrtke dolazi iz inozemstva. Mireo radi na svim kontinentima, osim Antarktike, a najjača su prodajna područja Istočna Europe, Bliski istok, arapske zemlje, JAR, Australija, Sjeverna Amerika te Indija, gdje Mireo radi veliki posao.

Jedno ne radimo u Kini, gdje nismo ni pokušali. To je zbog specifičnosti poslovanja u Kini, pa smo ocijenili da nam se to u ovim okolnostima na isplati. Što se Indije tiče, tamo s lokalnim partnerom držimo više od 70 posto ukupnog tržišta osobne navigacije, premda u toj zemlji nije velik postotak onih koji kupuju takve proizvode. No s obzirom na broj stanovnika i mali je postotak veliki broj u apsolutnom iznosu. Valja istaknuti da je iznimno zanimljivo to da Indijcima prodajemo softver – ističe Siladić.

Premda u Hrvatskoj ostvaruju tek 15 posto prihoda, u Mireu očekuju povećanje prodaje sustava upravljanja voznim parkom – Mireo Fleeta. Prodaja u Hrvatskoj zasad je manja od očekivanja i zbog konkurencije i zbog tehnološke pozadine.

Proizvod je fascinantan jer je kupcu isplativ odmah. Potencijalni korisnici sustava su poduzeća koje u svom vlasništvu imaju pet ili više vozila, od taksiju-službi, preko građevinarima, do autoprijevoznika. Ukratko, svi koji imaju vozni park osobnih, lakih dostavnih ili transportnih vozila – iznosi Siladić.

U segmentu upravljanja voznim parkom u Hrvatskoj postoji konkurencija pet, šest ozbiljnih igrača, s kojom se nose, kako kažu, poslovnom filozofijom i proizvodom.

Tehnološka smo tvrtka, naš softver ide na Iphone, smartphone, blackberry, radimo na operativnom sustavu Android. Što se sustava za upravljanje voznim parkom tiče, situacija je kompleksnija jer riječ je o usluzi, pa Mireo osim vlastitog softvera uključuje i hardver i ugovara usluge prijenosa podataka. Ipak – korisnik sustava dobiva samo jedan račun na mjesec – kaže Siladić.

Na svjetskom nam tržištu činjenica da smo iz Hrvatske otežava poslovanje, jer je to, primjerice, kao da netko ovdje pokušava razumjeti tvrtku iz, primjerice, Uzbekistana. To je jednostavno stvar percepcije. Problem nam je i dostupnost kapitala, jer je kod nas nedostupniji, ali i skuplji nego vani. Financijsko tržište za takve projekte ne postoji, nije razvijeno, nema fondovske industrije koja bi pratila takav posao. Ne mamo financijera, nismo ga nikada ni imali i to je bio otežavajući faktor. No svoje smo slabosti uspjeli pretvoriti u prednosti, pa tako, primjerice, ekvivalentna tvrtka u Njemačkoj ima dva do tri puta više zaposlenika od nas. Zbog toga smo morali podići efikasnost, zato imamo sjajne ljude. Za razliku od mnogih hrvatskih tvrtki, nama nelikvidnost nije problem, jer nam je posao prilično diverzificiran, a glavnu radimo s inozemstvom, premda i u svijetu nije uvijek jednostavno naplatiti isporučeno. Uspjeli smo biti nepotrebeni kreditima, kreditna nam je zaduženost nula i to nam je sjajna poslovna okolnost – zaključuje Siladić.