Trendovi

Mehanička glazba dobila je zamah nakon što je Samuel Morse izumio telegraf, dodatno ubrzanje dali su Edison, svojim fonografom koji je zvukove snimao i reproducirao na papirnate valjke koji su bili preliveni voskom, zatim Bell nakon što je patentirao telefon i na kraju radio, preko čijih je valova reproducirana glazba, ali i sklada upotrebljavaju raznih zvukova i mijenjanjem frekvencije od čujnosti do zaglušujućih piskova visokofrekventnih megaherca.

Davne 1944. godine patentirali su stroj koji oslobađa glazbu stega konvencionalnih sustava za podešavanje i ritmičke neadekvatnosti ljudskih izvođača. Mehanički izum za komponiranje slobodne glazbe koristio se s osam oscilatora i opremom za sinkronizaciju, zajedno s fotosenzitivnim papirom. Papir je trebao služiti za pretvaranje projektirane notacije u zvuk. Glazbom se proglasačavaju svi zvukovi koji su čujni ljudskom uhu, pa čak i apsolutna tišina, kojom su eksperimentirali neki tonmajstori svjetskih radiopostaja.

Pedesetih godina sklade su kompozicije koje su više sličile dječjem uništavanju skupih instrumenata nego ozbiljnoj glazbi. Pierre Henry 1951. godine komponira djelo koje je značajno za razvoj mehaničke glazbe.

Dva stoljeća prije nove ere inventivni sin grčkog brijaka Ktesibios konstruirao je hidraulis, izum koji pomoću vode regulira pritisak zraka u orguljama.

John Cage je 1952. godine komponirao djelo 4’33”. Njime je pokušao osloboditi izvođača i kompozitora pa su jedini zvukovi u toj skladbi – zvukovi koje proizvodi publika. Godinu dana kasnije Robert Beyer, Werner Meyer-Eppler i Eimert počinju eksperimente s elektronički generiranim zvukovima. Eimert i Meyer-Eppler predavali su na Darmstadt Summer Schoolu u Njemačkoj, a radili su i prezentacije u Parizu. Louis i Bebe Baron otvorili su privatni studio u New Yorku i stvarali elektroničku glazbu za SF filmove kao što su ‘Zabranjeni planet’ iz 1956. i ‘Atlantida’. Pedeset osme konstruirana je prva ritam-mašina koja zamjenjuje bubnjara, razvijaju se električne gitare i pojačala, električne orgulje već su postojale, a 1964. pojavio se kompjuterski program pisan u Fortranu i implementiran na kompjuteru IBM 7090. Svrha programa bila je da osigura podatke za izračunavanje strukture u glazbenoj kompoziciji. Druga verzija programa završena je 1965. godine. Važno mjesto u popularizaciji glazbe ima i hrvatski programer Tomislav Uzelac, koji je 1997. godine stvorio prvi MP3 player na svijetu – takozvani AMP MP3 Playback Engine. Američki studenti Justin Franke i Dmitry Boldyrev prilagodili su ga radu na Windowsima i nazvali WinAMP. Lansiran je na tržište 1998. i omogućio je široku primjenu MP3 formata.

Kome nije samo do slušanja, nego i do sviranja, danas za nekoliko stotina dolara može nabaviti elektronički instrument s klavijaturom i cijelim nizom tipki kojim podešava zvuk, a instrument u sebi osim ritma proizvodi i zvukove raznih drugih instrumenata kao što su, na primjer: orgulje, truba, saksofon, flauta, violina i drugi. Takav sintezajzer zamjenjuje cijeli orkestar i kada mu se doda računalo i jedan od stotine programa za kompjutersko skladištenje, koje danas besplatno možete skinuti s interneta, s minimalnom glazbenom naobrazbom postajete glazbenik, pa čak i skladatelj, naravno, uglavnom danas tako modernoga glazbenog ‘trasha’. Što bi na to rekao pokojni Mozart? Vjerojatno bi se malo poigrao, onda se prihvatio olovke i kajdanke, makar i u digitalnom obliku, i dobrim starijim notama napisao još koje besmrtno djelo.

Aplikacija je namijenjena svim korisnicima uređaja iPhone, iPad i iPod Touch. Uskoro će biti pokrenuta i verzija Android, koja će u oba slučaja biti besplatna.

Aplikacija je optimizirana za uporabu sustava iOS 5 i 6 i u svim je dijelovima podređena korisniku: njome se jednostavnije rukuje, lakše se upotrebljava preglednik i rezervira najam. Omogućuje rezervaciju vozila i pregled informacija o uslugama Fleet rent-a-cara. Njome se može upravljati rezervacijama vozila i pregledavati posebne ponude. Omogućen je i pregled lokacija poslovnica i podataka o kontaktima, često postavljenih pitanja i drugih važnih informacija.

Tim potezom Fleet nastavlja praksu širenja ponude u svim aspektima. Tvrtka je ugled trendsetera u branši postigla još početkom prošle godine uvevši mnogo novosti u ponudi, poput mobilnih wi-fi uređaja u vozila i slično. Naša je misija u vrlo kratkom roku postati prva domaća rent-a-car tvrtka. Razvijamo poslovanje postižući cjenovnu i uslužnu prepoznatljivost te podređujući korisničke i uslužne sustave prema željama korisnika. Novostima u ponudi poput te aplikacije nastojimo izaći ususret potrebama suvremenoga korisnika koji je u stalnom pokretu, uvijek spreman iskušati nešto novo. Fleet je tvrtka koja korisnicima nudi jednostavnost usluge i pokrivenost u svim aspektima suradnje. Biti moderan i kvalitetan partner naš je dugoročni cilj i obveza prema partnerima – istaknuo je Krešimir Dobrilović, direktor Fleet rent-a-cara.