Iz predstečajne nagodbe u preuzimanje TOZ-a Penkale

Planira se fokusiranje na tri strateška područja – građenje i proizvodnja građevinskog materijala, ugostiteljstvo i turizam te upravljanje nekretninama. Uvjet je za realizaciju, odnosno financiranje svih planova dobivanje kredita ili, u drugoj varijanti, prodaja imovine, vlastita likvidnost te strateški partner.

A gonija Industrogradnje, nekada sinonima za veliko i uspješno građevinsko poduzeće, a zadnjih godina za mrčvarenje i propadanje, uskoro bi se mogla okončati. Tvrtka koja je godinama u dubiozama, vlasničkim i poslovnim pretumbacijama, postala je i ‘pokusni kunić’ novog rješenja iz radionice ministra financija Slavka Linića. Industrogradnja grupa, Industrogradnja nekretnine i I-Grupa prve su izglasale predstečajnu nagodbu, koja bi nakon žalbenog postupka, koji je u tijeku, uskoro trebala postati pravomoćna.

Žalbe uglavnom ulažu bivši radnici Industrogradnje d.d., prije nekoliko godina premješteni u različita društva s ograničenom odgovornošću, koja su u međuvremenu završila su stečaju, jer smatraju da ne pripadaju među vjerovnike nego da su njihove tražbine prioritetne. No ako se njihove žalbe i uvaže, taj bi trošak trebao biti oko 15 milijuna kuna, što za Industrogradnju nije velik iznos. Kada drugostupanjsko tijelo donese odluku, rješenje o predstečajnoj nagodbi postat će pravomoćno, a nova Industrogradnja, koja će objediniti tri tvrtke iz nagodbe, postat će kompanija bez starih kratkoročnih obveza i s ambicioznim poslovnim planom za budućnost.

Velika većina vjerovnika, više od 80 posto, u tom se postupku pozitivno očitovala o planu operativnog i financijskog restrukturiranja. Ukupno su vjerovnici prijavili 1,072 milijarde kuna potraživanja, a priznato je 840 milijuna tražbina. Osporena potraživanja iznose oko 246 milijuna kuna i za njih će biti rezervirane dionice za slučaj da tražbine budu pravomoćno utvrđene i priznate u sudskim postupcima. Predloženo financijsko restrukturiranje sastoji se od kombinacije nekoliko mjera. Riječ je o unovčenju imovine radi namirenja tražbina, pretvaranju tražbina u kapital za neosigurane vjerovnike te odgoditi dospjelosti obveza i promjeni kamatnih stopa (odgoda na 12 mjeseci i fiksna kamata od 14 posto, plativo prijenosom dionica) za razlučne vjerovnike, uglavnom banke. Veći dio obveza prema državi bit će izmiren preuzimanjem zgrade u Savskoj 66, a za ostatak je dogovorena obročna otplata. Prodajom nekretnina planira se osigurati više od 75 milijuna kuna, čime će biti izmirena potraživanja zaposlenika i banaka. Najveći dio obveza prema dobavljačima koje nisu razlučno osigurane bit će pretvoreni u kapital u omjeru 1:1 nominalne vrijednosti dionice od 1000 kuna.

U Industrogradnji su zamislili prodaju dijela nekretnina, prije svega neprodanih stanova, uz diskont od 25 posto te ostalih nekretnina (osim onih važnih za poslovanje) uz diskont od 50 posto. Ubrzo nakon zaključenja predstečajne nagodbe, kaže jedan upućeni mali dioničar, planira se emisija novih 40-50 tisuća dionica vrijednosti od 1000 kuna, koje će služiti i kao svojevrsni vaučeri jer će se moći mijenjati za Industrogradnjine nekretnine ili pokretnine.

Efekt mjera operativnog restrukturiranja na profitabilnost ‘nove’ Industrogradnje najzvučniji je u planiranoj dobiti, koja bi na kraju 2017. trebala iznositi 36 milijuna kuna, u odnosu na gubitak od 82,4 milijuna kuna na kraju prošle godine. Prihod se s 318,6 milijun kuna planira povećati na 348 milijuna u pet godina.

Vlasnička struktura trebala bi ostati manje-više ista, iako bi se postojeći udjeli trebali smanjiti oko 10 posto zbog nove emisije dionica. Trenutačno najveći udio u Industrogradnji drži britanski private equity fond Ethemba Capital (27,8 posto), s kojim su povezani i neki manji dioničari, a nije isključeno ni da Ethemba preuzme većinski udio. Josip Galinec, bivši predsjednik Uprave Industrogradnje, kojeg je na toj funkciji naslijedio Adam Henry Teeger, u javnosti i dalje figurira kao glavni čovjek u toj priči iako je službeno predsjednik Nadzornog odbora i drži nekoliko posto dionica.

U svakom slučaju, plan restrukturiranja koji su podržali vjerovnici predviđa da će se Industrogradnja u fokusirati na tri područja – građenje i proizvodnja građevinskog materijala, ugostiteljstvo i turizam te upravljanje nekretninama.

U Donjoj Lomnici planira se proizvodnja građevinskog materijala budući da je veći dio tamošnjega industrijskoga kompleksa jezero, tj. bivša šljunčara. Hotel I u Zagrebu se planira, u suradnji s renomiranom turističkom tvrtkom, dići na višu razinu ulaganjem 22,5 milijuna kuna. U objekte hotelskoga kompleksa u Dugoj Uvali planira se uložiti 30,5 milijuna kuna, a obnovit će se i hotel u zagrebačkoj Poljaničkoj ulici te prenamijeniti u umirovljenički dom. Na području stare bolnice u Ičićima planira se gradnja kompleksa s različitim sadržajima, od turističkih do trgovačkih.

Možda je najvažniji strateški projekt završetak preuzimanja TOZ-a Penkale (Industrogradnja nekretnine sada su najveći pojedinačni dioničar s oko 36 posto dionica). Dio plana s TOZ-om Penkalom je preseljenje na novu lokaciju i gradnja pogona, investicija vrijedna 30 milijuna kuna, a na lokaciji Poljica-Penkala predviđena je gradnja stambenog naselja s 800 do 1000 stanova (u petogodišnjem planu 300-tinjak), koji će se prodavati po cijeni od 1300 eura za kvadrat. Ostvare li se svi ti planovi, osnovna, građevinska djelatnost svojih bi 90 posto kapaciteta sljedećih pet godina mogla zaposliti na projektima unutar Grupe.

Uvjet je za realizaciju, odnosno financiranje svih planova dobivanje kredita ili, u drugoj varijanti, prodaja imovine, vlastita likvidnost te strateški partner. Ako sve prođe kako je zamišljeno, Industrogradnja bi mogla biti prvi uspješno zaključen slučaj predstečajne nagodbe, a vjerovnici bi na kraju mučnog razdoblja mogli imati dosta razloga za zadovoljno trljanje ruku.