Certificiranje postaje poslovni esperanto kojim govore u Đuri Đakoviću, Podravci, Konzumu, HT-u…, ali i u svakoj tvrtki u EU. Upravo je ulazak u Uniju dodatni motiv za sve koji žele sudjelovati na tržištu od pola milijarde potrošača. No razni certifikati nakon 1. srpnja neće trebati samo izvoznicima – trebat će svima koji žele poslovati i na području nove članice EU. Stoga i usluga certifikacijskih kuća postaje važnija.
Ajednostavnije, certificiranje je nadnacionalni jezik. Svojevrsni esperanto. Njime govore u Đuri Đakoviću, Podravci, PIK Vrbovcu, Konzumu, HT-u, TPA Horwathu…
Štreberski rečeno, certificiranje je postupak u kojem neovisna organizacija utvrđuje zadovoljavanje proizvoda, procesa, sustava upravljanja ili osoba mjerila propisana normama – HRN-om, ISO-om, IEC-om, CEN-om, DIN-om, ASTM-om, JUS-om… Takvih je nemalo u normoteci Hrvatskog zavoda za norme – 200 tisuća koje su na snazi.
Evo kako se taj svjetski jezik normi čita u praksi. Primjerice, certifikatom tvrtka jamči klijentu da će ispuniti njegove zahtjeve u skladu sa specifikacijama prema normi ISO 9001, pri tome svu pozornost posvetiti smanjenju negativnog utjecaja na okoliš (ISO 14001) i zaštititi sve njegove podatke i informacije (ISO 27001).
Certifikati su, dakle, svjetski jezik koji je, osim što daje sliku o tvrtki koja ih posjeduje, preduvjet stavljanja proizvoda na tržište. Već su danas vrlo važni, a nakon ulaska Hrvatske u EU bit će još važniji.
- Često se zaboravlja da uskoro počinju vrijediti jednaka pravila. Samo tržište natjerat će kompa-
