Sudac Leon Kovačić ugrozio je temeljna ljudska prava slobodnim sudačkim uvjerenjem da nije potrebno ispitati svjedoka te koristeći se protuustavnom zakonskom odredbom o neobrazloženju presude.
Pozivamo poduzetnike da iznesu svoje probleme. Tragom vaših napisa, upućivanjem na apsurde u pojedinačnim slučajevima upozoravamo na nedostatke sustava u cijelosti i tako poduprijeti čitatele Lidera kao pojedine u njihovim neravnopravnim sporovima s gloznom državnom upravom.
Slučaju zaposlenice u HEP-u Karlovac Ljerki Štefanec pisao je moj prethodnik Ivica Grčar, ali pojavili su se novi detalji. Podsetit ću, Štefanec je došla u sukob s tadašnjim direktorom Ivanom Mrljkom, kaznio ju je drugim radnim mjestom, a ona ga je tužila za klevetu. Općinski sud u Karlovcu presudio je u korist Mrljka, ali prema tvrdnjama Štefanec sudac Leon Kovačić bio je u sprezi s lokalnim HDZ-ovcima (u koje ubraja i Mrljka).
Nemam namjeru ovdje stajati na stranu Ljerke Štefanec jer doista ne znam tko je tu u pravu. O tome treba odlučiti nepristrani sud, no dvije stvari bodu u oči zbog čega bi bilo dobro ispitati koliko je pravosuđe u tom slučaju bilo neovisno. Direktor Mrljak u službenom dopisu početkom lipnja 2005. iznio je niz teških optužbi na račun Štefanec spomenuvi njezinu ‘nesposobnost, nestručnost i izrazitu nekomunikativnost’, što je za posljedicu stvorilo probleme HEP-u. Sudac Leon Kovačić prihvatio je Mrljkove argumente, odnosno samo svjedoke, ali postavlja se pitanje zašto osim njih nije prihvatio svjedočenje Mladenu Žunecu, tadašnjeg direktora HEP-Opskrbe iz Zagreba, nadređenog i Mrljku i Štefanec.
Sudac Kovačić je rekao (prema izjavi Žuneca potpisanoj i ovjerenoj kod javnog bilježnika) ‘da se suslušanje Mladenu Žunecu za sada ne prihvaća kao potrebno s obzirom na do sada utvrđeno činjenično stanje’. To bi bilo logično objašnjenje da je Mrljak predložio Žunecu za svjedoka, ali nelogično je jer je on trebao biti svjedok Ljerke Štefanec. U Žunecovoj izjavi vidi se da je njegovo mišljenje o problemu Štefanec potpuno suprotno mišljenju koje je Mrljak napisao u lipnju 2005. Ta činjenica ide u prilog Štefanec, pogotovo jer Žunec kao pretpostavljeni smatra da su problemi sa Štefanec nastali zbog istih razloga zbog kojih su ih imali i drugi zaposlenici HEP-a, pa postoji mogućnost da je Mrljak zaista imao nešto privatno protiv nje iskoristivši opći problem zaposlenika. No, naveo sam, neka sud o tome donese pravorijek, ali neovisni. To je bio jedan od razloga zašto je Štefanec tražila obnovu postupka (nova činjenica), a drugi je bio nepostojanje obrazloženja presude.
