e-biznis za EU

Aktualna ekonomska kriza ubrzala je trend rasta poslovanja na webu jer su mnoge tvrtke primorane mijenjati ustaljene načine poslovanja i tražiti nove kanale prodaje. Dodatni vjetar u leđa e-trgovini dat će ulazak Hrvatske u EU kada će se otvoriti i online tržište od 500 milijuna potrošača bez sadašnjih administrativnih prepreka iz fizičkog svijeta. Ipak, biti web-poduzetnik znači imati cijeli svijet kao konkurenciju, mada to sve više vrijedi za svakog poduzetnika.

Internet toliko ulazi u sve pore našeg života da se čak, ako se obistine najave, možemo nadati da ćemo kao građani s hrvatskom državom moći komunicirati online. Iako je to teško zamisliti, dokumenti će se moći voditi online, a šalteri će umjesto da ih obilazimo s hrpom uvijek istih dokumenata ‘komunicirati’ sami i to obavljati umjesto nas. Činjenicu da 63 posto ljudi u Hrvatskoj ima, kakav-takav, pristup internetu i da se stalno najavljuje dizanje kvalitete internetske veze i njene brzine, logično je da svi, pa čak i država, pokušaju iskoristiti. Kada, k tome, uzmemo u obzir da je sve većem broju korisnika interneta on doslovno u džepu preko pametnih telefona, a prodaja takvih telefona nadmašila prodaju osobnih računala, potreba iskorištavanja interneta u poslovne svrhe čini se još logičnijom.

Aktualna ekonomska kriza taj je trend samo ubrzala jer su mnoge tvrtke primorane mijenjati ustaljene načine poslovanja i tražiti nove kanale prodaje. Dodatni vjetar u leđa e-trgovini dat će ulazak Hrvatske u EU kada će se otvoriti i online tržište od 500 milijuna potrošača bez sadašnjih administrativnih prepreka iz fizičkog svijeta. Poslovanje u Hrvatskoj i regiji polako, ali sigurno zauzima sve veći udio te samim time pobuđuje sve veći interes.

Ipak, u Hrvatskoj je još uvijek tek malo tvrtki prepoznalo internet kao sredstvo unapređenja prodaje. Prema posljednjem istraživanju koje je za Google Hrvatsku proveo GfK, iako 90 posto malih i srednjih tvrtki ima pristup internetu te ih više od 50 posto ima vlastitu web-stranicu, njih tek 20 posto koristi se internetom za prodaju svojih proizvoda. Prema istraživanju kartičarske kuće Vise, devet od deset anketiranih potrošača iz osam zemalja svijeta kupovalo je putem interneta u posljednjih godinu dana. Da će virtualne trgovine u budućnosti imati sve više posjetitelja, potvrđuje i podatak da je čak 92 posto ispitanika uvjereno da će u idućim godinu dana obaviti online kupnju.

S druge strane, u Hrvatskoj trenutačno 17 posto stanovnika kupuje na internetu barem nekoliko puta na godinu. Za usporedbu, u Sloveniji se internetom koristi približno jednak postotak stanovnika, ali čak 34 posto stanovništva za kupnju. S razvojem internetske trgovine očekuje se i porast broja kupaca, tako da se predviđa da će uskoro 27 posto Hrvata kupovati na internetu, u usporedbi s čak 49 posto Slovenaca – kaže Kristina Črep iz Valcona, jedne od vodećih kompanija za tržišno savjetovanje i istraživanje na području Jugoistočne Europe, koja je napravila to istraživanje, dodajući da korištenje internetom raste zbog njegovih dostupnosti i široke primjene u svakodnevnom životu.

Rast upotrebe interneta i modernih internetskih usluga pokazuje da je web sve važnije sredstvo informiranja, komunikacije, a i kupnje te je svoju kvalitetnu promociju na webu važno imati u svim fazama potrošačkog ciklusa. To znači da je prisutnost na internetu važna i u pogledu oglašavanja, u vidu reprezentativnih i pouzdanih korporativnih stranica i stranica vlastite ponude (kao sredstvo informiranja za koje je kredibilitet u kategoriji presudan), a zbog sve veće važnosti društvenih mreža, pozitivna reputacija, kvalitetna usluga te prisutnost i korištenje poslovnim/korporativnim profilima i prodajnim akcijama na društvenim mrežama sve važniji je vid vlastite promocije. Naravno, web-shop sve je poželjnija usluga, ali, barem u Hrvatskoj, još uvijek je internet važniji kao kanal informiranja nego kupnje – kaže Črep.

Zašto je važno imati dobru web-stranicu koja omogućava da se iskoriste svi vidovi online poslovanja? Korisniku je dovoljno samo osam sekundi za odluku želi li ostati na internetskoj stranici, a prosječno vrijeme od prvoga klika na pojedinoj stranici do kupnje nekog proizvoda na njoj je 34 sata – podaci su koje je nadavno predočio Luigi Reggiani, Googleov šef analitike za područje Jugoistočne Europe i Bliskog Istoka.

Gužve u trgovinama, dugi redovi i ograničena ponuda neki su od glavnih razloga zbog kojih se sve više kupaca odlučuje za kupnju putem interneta. Online trgovine otvorene su 24 sata, sedam dana u tjednu, a pružaju bogatu ponudu i isporuku direktno na adresu kupaca, što iskustvo kupnje čini znatno jednostavnijim. Online se mogu kupiti nove cipele, laptop, perilica rublja, građevinski materijal, a da se ne izađe iz naslonjača u vlastitom domu.

Konzum je prvi u Hrvatskoj uveo prodaju robe široke potrošnje putem interneta kada je 2002. pokrenuta Konzum Internet prodavaonica. Trenutačno ima 60 tisuća registriranih korisnika te bilježi konstantan rast stalnih kupaca, privatnih osoba i tvrtki. Konzumov djelatnik prema online narudžbi preuzima proizvode i dostavlja ih na kućnu adresu.

Osim toga, M SAN Grupa omogućava kupcima da kupuju robu 24 sata na dan, 365 dana u godini s bilo koje lokacije na svijetu koja ima pristup internetu putem njihovog web-shopa uz maksimalnu sigurnost i tajnost podataka. Web-shop rađen je prema specifičnim zahtjevima poslovanja njihovih partnera i u cijelosti je plod IT razvoja M SAN Grupe. Osim procesa narudžbe, partneri putem njega mogu pratiti stanje svoje narudžbe, ali i ostale financijske podatke vezane uz poslovanje partnera s M SAN Grupom. Zbog toga, i brojnih drugih pogodnosti koje pruža web-shop, broj partnera koji se njime koriste u stalnom je porastu.

Za dobru online prodaju najvažniji je dobar proizvod te njegova vrijednost. Brojni trgovci preskaču stepenicu izrade dobrog proizvoda i snage ulažu u promociju. Online trgovina je samo novo prodajno mjesto s drukčijim tržištem. Većina pravila iz offline svijeta vrijedi i online, samo je tehnologija drukčija. Najvažnija je svakako lakoća upotrebe online trgovine. Kupac mora lagano pronaći ono što mu treba. Zbog toga je dobro planiranje navigacije i arhitekture online trgovine od ključne važnosti za uspjeh. Dizajn treba biti lagan, funkcionalan i nenametljiv. Proizvod, a ne tvrtka, treba biti u prvom planu – kaže Tomislav Bilić, predsjednik Uprave tvrtke Inchoo, specijalizirane za izradu web-shopova, kojoj izvoz čini 98 posto prihoda.

Inchoo je nastao u recesiji, pa ne može uspoređivati prihode prije i nakon nje. Ipak, Bilić kaže da je e-trgovina globalno doživjela blazin pad u 2008. i 2009., nakon čega opet raste. Slična je situacija bila i u Hrvatskoj, s tom razlikom da su stope rasta kod nas, zbog manjeg zasićenja tržišta, veće nego u SAD-u, ali nominalni iznosi neusporedivi su.

Vjerujem da su stranice za grupnu kupnju (Kolektiva, Crno Jaje i dr.) napravile veliki korak prema popularizaciji online trgovine. Građani se osjećaju sve slobodnijima naručivati online, što je dobro za gospodarstvo. Vjerujem da će otvaranje tržišta zemljama EU i smanjenje birokracije imati pozitivan učinak na razvoj e-trgovine u Hrvatskoj – zaključuje Bilić.

Web-poslovanje u mnogo se primjera pokazalo kao idealan alat za smanjenje troškova i povećanje konkurentnosti u zadržavanje iste kvalitete usluge. Iako se percipira kao ‘jeftiniji’ način poslovanja – internetsko poslovanje zahtijeva inicijalna ulaganja u tehnologiju te specifičnu selekciju zaposlenika i ulaganje u njihovu edukaciju, a ulaganja u marketing također su znatna. Osim toga, u web-poslovanju planiranje igra daleko veću ulogu nego u ‘klasičnom’ jer i najmanje pogreške mogu imati ozbiljne posljedice. Iako je internetski marketing u Hrvatskoj još uvijek u povojima, iz godine u godinu povećava se broj dostupnih kanala na kojima se proizvođači mogu oglašavati, a sve se više se upotrebljavaju mobilni internet i društvene mreže.

Iako je web-shopova u Hrvatskoj još uvijek vrlo malo, pri ulasku u taj segment poslovanja trebalo bi imati na umu i to da se očekuje da već 2015. godine u svijetu bude prodano više tableta od mobilnih ili računala. Zato je već potrebno raditi i na razvoju mobilnih aplikacija za trgovinu, a ne ograničiti se samo na desktop-verzije.

Jedan od ciljeva Europske komisije jest da do 2020. plaćanje putem e-računa postane dominantan oblik plaćanja u EU. I u Hrvatskoj se očekuju elektronički komunalni računi, a glavni je motiv to što se procjenjuje da bi potpuna primjena elektroničkog računa u plaćanju komunalnih usluga između tvrtki i krajnjih korisnika mogla u javnom sektoru i B2C segmentu u Hrvatskoj doći do 250 milijuna kuna uštede na godinu. Sve više je privatnih pa i javnih tvrtki koje u online poslovanju vide sve veći izvor prihoda u budućnosti. Tako Hrvatska pošta četvrtinu svih prihoda planira ostvarivati od novih usluga, poput e-distribucije komunalnih računa. Fina nudi cijeli spektar e-usluga, a HT svoju budućnost vidi u ICT svijetu nudeći različite online usluge. Osim postojećih tvrtki iz svih mogućih sektora koji se mogu koristiti internetom za unapređenje svog poslovanja, zadnjih godina pojavljuje se sve više startup-poduzetnika koji posluju isključivo na webu.

Danas je definitivno najjednostavnije pokrenuti online biznis (web, mobile…) i primjetan je rast startup-tvrtki orijentiranih na IT u cijelosti. Mladi ljudi shvaćaju da trebaju tražiti način kako zaraditi novac, a ne kako povlačiti veze da bi dobili posao u nekoj državnoj tvrtki. Hrvatska ima potencijal kroz IT sektor u razdoblju od pet do sedam godina zapošliti oko 10 tisuća ljudi koji će raditi za neto plaću bar 30 posto višu od npr. prosječne neto plaće u Gradu Zagrebu – kaže Hrvoje Bujas, koji je na webu pokrenuo dva biznisa – internetsku tražilicu nekretnina GoHome i CrnoJaje.hr za online grupnu kupnju.

Web-poslovanje ponajprije traži, ističe Bujas, dobru i drugačiju ideju, kvalitetan tim (developeri, dizajneri, prodavači), a startna su ulaganja relativno mala jer gotovo svatko danas ima kvalitetan kompjuter, internet…

Problem nastaje nakon one prve entuzijastične faze, kad uglavnom dolazi do pada i tada treba imati jasnu viziju i kvalitetnog lidera. Kapital uvijek nađe kvalitetne projekte, u načelu, on i nije toliko problem – kaže Bujas.

Biti web-poduzetnik znači imati cijeli svijet kao konkurenciju, mada to sve više vrijedi za svakog poduzetnika.