Home / Informacije / Crobex raste jer se burzovni ulagači danas klade na budući rast

Crobex raste jer se burzovni ulagači danas klade na budući rast

Iako je fokus e-zdravstva u Hrvatskoj u ovom trenutku na integraciji postojećih informacijskih sustava (ordinacije, ljekarne, bolnice, osiguravatelj), pri čemu uz postojeću tehnologiju još nisu iskorištene sve mogućnosti optimizacije i ubrzanja poslovnih procesa (najbolji je primjer e-naručivanje koje je proces dogovaranja termina skratilo pacijentu s dva sata odlaska do bolnice i natrag na 30 sekundi unutar pregleda u primarnoj zaštiti), tehnološkim promjenama prema mobilnim uređajima i dostupnosti informacije na svakome mjestu u svakome vremenu, mijenjaju se i područja u koja medicina svojim e-rješenjima ulazi.

Uskoro neće biti čudno da pacijent na svoj pametni telefon dobije podsjetnik o narudžbi u bolnici, lijeku koji mora popiti u točno određeni trenutak, ali i recimo anketu o zadovoljstvu pruženom uslugom u bolnici. S druge strane, liječnicima će mobilni uređaji omogućiti kontinuiran uvid u stanje pacijenata, pregled rezultata ordiniranih pretraga neovisno gdje u tom trenutku bili (na drugom odjelu bolnice ili kod kuće), ali i pravodobnu reakciju liječenja (promjena terapije, ordiniranje postupka…) putem takvog uređaja – kaže Branka Lasić, direktorica Sektora zdravstva u IN2.

Inače, IN2 je hrvatska IT tvrtka koja je među prvima prepoznala potencijal e-zdravstva ušavši u taj biznis 2009. akvizicijom tvrtke Grad iz Pule. Od tada nudi gotova rješenja za bolnice (IBIS – Integralni bolnički informacijski sustav) i medicinsko-biokemijske laboratorije (BioNET LIS – Laboratorijski informacijski sustav).

U područje nacionalnih projekata e-zdravstva IN2 je ušao 2012., kada su za potrebe Ministarstva zdravlja razvijeni sustavi e-liste čekanja i e-naručivanje, a prošlog tjedna u Londonu su osvojili i nagradu European IT&Software Excellence Award za rješenje godine u javnom sektoru.

IN2 planira proširiti taj segment poslovanja u Hrvatskoj i zemljama regije. Najizgledniji je projekt e-naručivanja i e-putnice u Sloveniji gdje je IN2 u suradnji s lokalnim partnerima ponudio prilagođeno i cjenovno vrlo konkurentno rješenje te uskoro očekujemo odluku o odabiru – kaže Lasić.

Unatoč pokrenutim projektima, stanje informatike u zdravstvu u Hrvatskoj još je daleko od zadovoljavanja. Znatno smo ispod svjetskog prosjeka izdvajanja za informatiku u zdravstvu koji iznosi 3,2 posto, a jednako porazno zvuči podatak da Hrvatska trenutačno u bolnicama zapošljava oko 180 informatičara, što je znatno manji postotak od 2,9 posto ukupno zapošlenih u bolnicama na globalnoj razini.

Ipak, hrvatsko zdravstvo u području informatičke tehnologije ima velik potencijal za rast. To prepoznaju, kaže Lasić, i globalne IT tvrtke koje razmišljaju o ulasku u ovaj segment. No naše tržište relativno je malo, zakonski propisi dosta složeni, čime je upitna investicija u lokalizaciju rješenja.

Zbog toga ne očekujemo ozbiljniju konkurenciju globalnih tvrtki dok su izdvajanja za IT na ovim razinama. Ulaskom Hrvatske u EU te dostupnošću sredstava iz strukturnih fondova situacija će se sigurno promijeniti – kaže Lasić.

Iako su svi već na neki način u zdravstvu ili hrle prema njemu, mjesta za rast, slažu se veliki igrači, ima još. Cisco predviđa da će m-zdravstvo i e-zdravstvo nastaviti rasti visokim stopama, prosječno od 12 do 16 posto godišnje.

Vjerujemo u snažan rast. To je jednostavno inteligentan način kako povećati dostupnost zdravstvenih usluga, osobito u udaljenim područjima, istodobno smažujući troškove – kažu u Ciscu.

Tehnološki, krećemo se u smjeru razvoja biosenzora. Kako oni budu postajali sve više ‘mainstream’, rast e-zdravstva trebao bi biti eksponencijalan. ‘Internet stvari’ trebao bi nam i u ovom području omogućiti povezivanje dosad nepovezanih izvora informacija. A svrha tog povezivanja ovdje je doslovno vitalna – ne samo u liječenju nego i u sprečavanju bolesti.

Domaći istraživači spremni su za viziju svijeta u kojem će čovječanstvo trebati opskrbiti energijom ‘nakon nafte’. Poskupljenja dominantnih fosilnih izvora energije, prijetnja globalnog zatopljenja i politički prepoznata potreba za energetskom neovisnošću nacionalnih gospodarstava rezultirali su u posljednjih desetak godina fascinantnim rastom upotrebe obnovljivih izvora energije i povećanim nastojanjem da se učinkovito gospodari njezinom potrošnjom.

Iza nastojanja da agregati obnovljivih izvora energije prema konkurentnosti premašte konvencionalne izvore stoji golem razvojno-istraživački rad, koji je u svijetu u punom zamahu, pri čemu je jasno motiviran dugoročnom vizijom opskrbe čovječanstva energijom ‘nakon nafte’. Pritom je izražen razvojno-istraživački izazov da se materijale i konstrukciju agregata obnovljivih izvora energije sjedini u jedinstven sustav spreman efikasno, dugovječno i autonomno raditi u širokom rasponu snaga obnovljivog energenta te da se zatim takve sustave integrira u energetske mreže.

Laboratorij za sustave obnovljivih izvora energije Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (LARES) koncipiran je tako da se eksperimentalnim istraživanjima na svjetskoj razini odgovori na te izazove, i to u području vjetroenergije, Sunčeve energije i pohrane energije.

Laboratorij je opremljen: zračnim tunelom s vjetroagregatom koji je projektiran kao skalirani megavatni vjetroagregat, postrojenjem za elektrolizu, pohranu vodika i njegovu ponovnu pretvorbu u električnu energiju putem gorivnih članaka, fotonaponskom elektranom, mjernim uređajima za detaljnu evaluaciju resursa sunca i vjetra te skupom energetskih pretvarača za efikasno povezivanje laboratorijskih postava u mikromrežnu cjelinu, integriranu u zgradu i energetski sustav.

Laboratorijski su postavi izgrađeni uz financijsku pomoć Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH, Hrvatske zaklade za znanost, Končar Elektroindustrije i Europske unije putem FP7 projekta ‘ACROSS – Centre of Research Excellence for Advanced Co-