Roboti će biti sveprisutni, ali neće zamijeniti ljude

Jedan od najpoznatijih svjetskih robotičara objašnjava da će roboti u budućnosti biti sveprisutni. Pomoći će ljudima, ali neće ih zamijeniti. I nikad neće osjećati ljubav.

Kako bi se na jednom mjestu mogli pratiti hrvatski izumi, inovacije i ideje spremne za tržište, Siniša Necko, već nagrađivani sukreator nekoliko web i mobile startup-projekata, razvio je informacijski servis ‘Genius Croatia’ i to uz potporu Znanstveno-tehnološkog parka Sveučilišta u Rijeci (SteP Ri). ‘Genius Croatia’, objašnjavaju u SteP Riju, platforma je za promicanje, prezentaciju i komercijalizaciju hrvatskih inovativnih projekata, ideja, izuma, ljudi i timova te njihovo spajanje s domaćim i međunarodnim tržištem, kapitalom i gospodarstvom na osnovi sve popularnijega koncepta ‘open innovation’.

Golemim količinama podataka uspjelo je ono o čemu čovječanstvo odavno sanja: mogu putovati gotovo brzinom svjetlosti. Poznato je, naime, da se ništa ne kreće brže od svjetlosti u vakuumu te da u staklenim optičkim vlaknima svjetlost putuje 31 posto sporije nego u vakuumu. Znanstvenik Francesco Polleti s kolegama iz britanskog Sveučilišta Southampton napravio je vlakna s ultratankim staklenim rubom te omogućio mnogo brže kretanje valova. Zaključio je da velike količine podataka mogu putovati brzinom koja iznosi 99,7 posto brzine kakvu postiže svjetlost u vakuumu.

Novi materijal mogao bi postati neprocjenjiv u obrani od zagađenja. Naslov najlakšeg materijala na svijetu, aerografit, je svoju krunu morao prepuštiti novom prvaku – aerogelu izrađenom od grafena. Istraživački tim iz kineskog Sveučilišta Zhejiang University, koji vodi profesor Gao Chao, stvorio je ultralaki aerogel rjedi od helija, a gustoća mu je upola manja od vodika. Premda je prvi aerogel još 1931. godine stvorio američki kemijski inženjer Samuel Stephens Kistler, tek su nedavno ti materijali snažnije zaintrigirali znanstvenike. Tzv. ‘aerogel višezidnih ugljičnih nanocijevi (eng. multiwalled carbon nanotube – MCNT), koji zovu ‘smrznutim dimom’ jer ima gustoću od 4 mg/cm³, izgubio je titulu najlakšega svjetskog materijala u 2011. godini jer ga je nadmašio materijal mikrorešetki s gustoćom od 0,9 mg/cm³. Nije prošlo ni godinu dana kada ga je s trona skinuo aerografit gustoće 0,18 mg/cm³. Novi aerogel, koji je stvorio tim kineskih istraživača, ima pak gustoću od samo 0,16 miligrama po kubičnom centimetru. U stvaranju najlakšeg materijala na svijetu profesor Gao Chao poslužio se najčudesnijim materijalom današnjice – grafenom. Inovativnim metodom uspio je srušiti rekord te stvoriti materijal za koji kažu da je iznimno snažan i veoma elastičan. Njegova bi svojstva mogla itekako pomoći u primjerice, čišćenju naftnih mrlja u moru. – Dođe li do onečićenja mora uljem, aerogel možemo raspršiti u vodu i on će brzo upiti ulje. I aerogel i upijeno ulje zahvaljujući svojoj elastičnosti mogu se reciklirati – navodi Gao. Znanstvenici upravo istražuju dodatne potencijale aerogela. Nadaju se da će učinkovitost pokazati i u energetici kao izolator, u prijevozu kao katalizator te, općenito, kao vrijedan materijal.

Zdravlje djece ovisi o ljepoti roditeljica. Zaključak je to do kojeg se može doći generaliziranjem rezultata istraživanja velikih sjenica (lat. Parus major) objavljenom u časopisu ‘Frontiers in Zoology’. Znanstvenici češkog Sveučilišta Palacky zamijenili su ptiće dviju sjenica različita izgleda (razlikovale su se prema pravilnosti crnog i bijelog perja) i našli vezu između težine njihove djece i crnih pruga njihovih majki. Što je pruga pravilnija, djeca su bolje napredovala. Izgled bijele pruge na obrazu odraslih sjenica ukazuje pak, zaključili su, na imunološku otpornost njihovih ptića. Sjenice su, usput, poznate kao monogamne ptice, a i ženke i mužjaci odlikuju se žarkim perjem. Za razliku od majki, uzorak na obrazu i pruge na tijelu očeva, misle znanstvenici, nemaju veze sa zdravljem djece. Ipak, mužjaci sjenica već su otprije postali popularni među znanstvenicima zbog svoje lukavštine. Kad su im ženke na vrhuncu plodne faze, veliki mužjaci sjenice pjevaju mnogo dubljim glasom nego inače. Tako postaju još uspješniji u zavođenju. Znanstvenici se zezaju da je i slavni Barry White učio od sjenica.

Tržište telemedicine jedno je od onih koja najbrže rastu i očekuje se da će do 2016. dosegnuti vrijednost od 27 milijardi dolara. Gotovo nema tehnološke kompanije na svijetu koja mu se nije okrenula. Cisco, Intel, Google, IBM, Microsoft i slični IT divovi slobodno se mogu nazvati i ‘zdravstvenim’ kompanijama. U sektoru brige o zdravlju galopiraju i svi vođeci telekomi, poput AT&T-a, Vodafonea, Orangea, Telefonice, nudeći svoja m-health rješenja. Sve u svemu, gotovo da nema tehnološke kompanije na svijetu koja se nije okrenula e-zdravstvu. I ne samo to, većina ga stavlja među prioritete kada se govori o trendovima u budućnosti.

GE Healthcare, zdravstvena divizija General Electrica, i Intel oformili su ‘joint venture’ i zajedno uložili u istraživanje i razvoj tzv. kućne zdravstvene tehnologije koja liječniku omogućuje da nadgleda pacijenta dok je kod kuće. Nakon toga je u ‘joint venture’ s GE Healthcareom, jakim distributerom u području zdravstva, ušao i Microsoft, koji ima i svoje rješenje ‘HealthVault’, tj. osobni zdravstveni informacijski sustav. S radnja Googlea i IBM-a rezultirala je time da pacijenti mogu s pomoću IBM-ova sustava prebaciti podatke sa svojih medicinskih uređaja (tlakomjer, uređaj za mjerenje glukoze) na Googleov online osobni zdravstveni karton. Čak i pacijentima u Hrvatskoj uglavnom su vidljive samo dvije perjanice sustava – e-recept i e-uputnica u biokemijski laboratoriji, jer su unijete bitnu promjenu i unaprijedile način doticaja sa zdravstvenim sustavom. Upravo je počelo i elektroničko upućivanje na izvanbolničke specijalističko-konzilijarne pregledne i u bolnice, što uključuje i elektroničko otpusno pismo, odnosno nalaz specijalista proizvođači potrošačke elektronike poput Philipsa napuštaju taj biznis i posvećuju se medicinskom sektoru.

Broj ‘online pacijenata’ te hipohondara koji s pomoću pametnih mobilnih uređaja i aplikacija mogu brže zadovoljiti glad za pravodobnim informacijama raste proporcionalno s rastom tehnoloških mogućnosti e-zdravstva.

No iako još nije razvijeno kao u Americi, e-zdravstvo najbrže je rastuća grana zdravstvene industrije u Europi. Zašto svi ulaze u zdravstvo? ICT u zdravstvu vrlo je izazvao i zahtjevan jer su zdravstveni sustavi među najkompleksnijima. S druge strane, sve države, koliko god stisnute proračune imale, nemaju alternative pred ulaganjem u informatizaciju zdravstva jer se njome uz veću efikasnost i zadovoljstvo korisnika dugoročno postižu i velike usluge.

Jedan od IT divova koji su rano ušli u područje e-zdravstva jest i Cisco Systems, globalni lider u mrežnim tehnologijama. To je i logično jer je za sigurnu komunikaciju između različitih zdravstvenih institucija potrebna jaka i sigurna mreža. Cisco u portfelju ima i nekoliko rješenja pod nazivom ‘Care-at-a-Distance’ koja uključuju tehnologije za konzultacije na daljinu pacijenta s liječnikom ili između samih liječnika putem web- ili videokonferencija. Razvili su i tehnologiju Cisco HealthPresence koja integrira HD video i audio te još neki medicinski uređaj (za mjerenje tlaka, šećera u krvi itd.) i kolaboracijske alate.

Unatoč pokrenutim projektima, stanje informatike u zdravstvu u Hrvatskoj još je daleko od zadovoljavajućega. Znatno smo ispod svjetskog prosjeka izdvajanja za informatiku u zdravstvu koji iznosi 3,2 posto, a jednako porazno zvuči podatak da Hrvatska trenutačno u bolnicama zapošljava oko 180 informatičara, što je znatno manji postotak od 2,9 posto ukupno zaposlenih u bolnicama na globalnoj razini.