Tankoćutne tapete

Nanotehnologija je ušla na velika vrata na svjetsku pozornicu i najavila da se na nju mora ozbiljno računati u svim ulogama. Nije riječ samo o revolucionarnim novim metodama i njihovoj primjeni na svim područjima, od građevinarstva, medicine, zaštite okoliša do energetike i zaštite ljudskog rada, nego i o početku ozbiljnog povezivanja i stvaranja klastera koji će, nedvojbeno, još više pomaknuti granice razvoja. Svakako je najozbiljniji takav pokušaj centar za inovacije i primjenu MINATEC u francuskom Grenobleu koji se posljednjih godina nametnuo kao glavno središte stručnjaka, studenata i tehnologije utemeljene na sićušnim spojevima. U tome nekada monde-nome francuskom turističkom građićeve podjeće na prve dane stvaranja Silicijske doline u Kaliforniji, koja je s vremenom postala zaštitni znak budućnosti.

• Mi ćemo istraživati, stvarati, a proizvodnju ćemo prepustiti vama’, poručili su iz tog istraživačkog središta. Zato ne začuđuje što se u Grenobleu od četiri od deset zaposlenika bavi istraživanjem i dizajnom, a proizvodnjom samo jedan-dva zaposlena; čak 80 posto ulaganja u klaster namijenjeno je inovacijama.

Još je uspješniji zbog svojih strukturnih projekata i uključenosti lokalne vlasti u razvoj klastera, ljudskoga i socijalnog kapitala kojim raspolaže te svakako istraživanja. Osim inovacija i novih proizvoda u mikrotehnologiji i nanotehnologiji prednost je tog klastera njegov pozitivni utjecaj na osnivanje i razvoj malih i srednjih poduzeća te protok znanja i informacija. Grenoble je pokazao i koliko je važno osmisliiti dugoročnu strategiju razvoja klastera, ulagati u istraživanje i obrazovanje te javno ulagati u infrastrukturu, istraživanje i razvoj.

Istraživački centar u Grenoble danas izgleda poput supermodernog, posebno dizajniranoga hotelskog kompleksa koji se prostire na čak 45 tisuća četvornih metara. Projektirala ga je poznata Grupa 6, a opremu je isporučio Ciatov sustav. Centar ima velik godišnji proračun. Taj novac daju zainteresirane kompanije, francuski Državni fond za razvoj novih tehnologija, regija Rhône-Alpes i drugi. U toj je regiji smješten MINATEC, prvi europski centar izvrsnosti za mikrotehnologiju i nanotehnologiju, za koji kažu da je drukčiji od svih drugih središta za istraživanje i razvoj u Europi. To je dom više od 2400 znanstvenika, 1200 studenata i 600 stručnjaka za prijenos tehnologije i poslovnog znanja koji žive i rade u tom visokotehnološkom centru u Francuskoj.

Kompleks MINATEC okuplja mrežu igrača stvorenu da razvija europsku stručnost u mikrotehnologiji i nanotehnologiji za različite primjene, npr. u zdravstvu (medicinska dijagnostika, razvoj novih lijekova, hrane, inspekcija…), okolišu (bakterijska analiza, skladištenje štetnih tvari) itd. Svi zaposleni rade u visokotehnološkim objektima i koriste se poslovnim inkubatorom, sobama od sedamdesetak četvornih metara u kojima si mogu prilagoditi prostor, laboratorije itd.

Iz MINATEC-a stalno izbacuju inovacije koje poslije, nakon komercijalne proizvodnje, mijenjaju svakodnevnicu. Jedan od najboljih primjera za to jest četvrta generacija mobilne telefonije, danas najnovija na tržištu – svatko tko je ima može se pohvaliti njezinim brzinama i sustavom. U Grenobleu je već stvar prošlosti nešto što je napustilo prostorije u kojima je stvoreno; ondje se upravo stvara sustav pete generacije, koji najvjerojatnije neće biti standard do 2020. Ta je tehnologija, međutim, ondje već posve definirana zahvaljujući i novcu partnera poput France Telekoma, Alcatel-Lucenta, Vodafona, Sagema i Nokije.

• Današnji procesori mobilnih uređaja gotovo su jednako brzi kao oni u računalima, mi ih želimo još ubrzati – kažu u MINATEC-u. Tako su za Ericsson već napravili superčip za pametni telefon koji bi trebao dodatno ubrzati procesore i produljiti trajanje baterije u mobitelima. Razvija se i trodimenzionalni kompas, koji bi trebao pomoći brodogradnjoj industriji. Uspiju li u tome, zapravo će završiti jedno tehnološko razdoblje jer će se u trodimenzionalnim osustavima proizvoditi i sastaviti, mobiteli itd.

Znanstvenici s Politehničkog instituta u Grenobleu proizveli su zidnu tapetu koja blokira wi-fi signale, a druge, poput radiosignala, ostavlja netaknutima. Blokiranje wi-fi signala, doduše, nije novost. Kao i svi elektromagnetski, valovi wi-fi ‘ranjiv’ je u sudaru s Faradayevim kavezom.

Jedini je problem u tome što takva struktura blokira sve okolne elektromagnetske signale, poput frekvencije televizora ili mobilnog telefona. Novost je, međutim, to da su znanstvenici proizveli tapete koja blokiraju samo wi-fi signal. Novi materijal ima slojevitu mrežu složenu u uzorak koji nalikuje na snježne pahuljice. To je ključ za zadržavanje wi-fi signala, a propuštanje mobilnoga. Tako će se moći spriječiti neželjeno spajanje na bežične internetske kućne mreže. Naravno, i tvrtke koje posluju s osjetljivim sadržajem moći će obložiti zidove svojih ureda tim materijalom kako bi osigurale bežične transakcije. Dizajn je jednostavan za proizvodnju, koja se već dogovara u Finskoj, i početna testiranja ohrabruju; prodaja se očekuje već ove godine. Cijena se neće pretjerano razlikovati od one običnih tapeta.