Roboti nikad neće osjećati ljubav

U Zagrebu postoji samo pet zalagaonica. U jednoj od njih inspektori su bili četiri puta u samo mjesec dana.

U svijetu je poznata praksa dizanja zajmova zalogom stvari u zalagaonici, no u Hrvatskoj je taj biznis vrlo slabo razvijen. U njemu prednjači zalagaonica Intercredo iz Varaždina, čiji je vlasnik Marko Hrgota, koja osim u Varaždinu, ima i podružnicu u Zagrebu. No Hrgota nije bio raspoložen za priču o tome kako mu ide posao.

U Zagrebu postoji samo pet zalagaonica: Barocco, Spektra, Glasnović, Intercredo i OTP Nova. U njima se radi tako da stranka kojoj treba zajam donese predmet (zlatni i srebrni nakit, starine, tehnička roba od mobitela do televizora, umjetnine) i zaključi ugovor sa zalagaonicom na neki rok te uz kamatu. Zajmo-primac dobiva novac i ostavlja predmet u zalog; ako ne može vratiti novac, zalog ostaje u vlasništvu zalagaonice koja ga prodaje.

Mogućnost internetske prodaje od velike im je koristi. Tako se na stranicama zalagaonice Intercredo mogu kupiti stvari koje su u njezinu vlasništvu. Ponuda je raznolika: od gitare, laptopa, zvučnika, glazbene linije, digitalnih fotoaparata i kamera do jednačeg pribora za jelo te muške i ženske slavonske nošnje, koju zalagaonica prodaje za 2500 kuna. Po kojoj je cijeni založena, nismo uspjeli doznati. Direktorica Ivana Bilić iz zalagaonice zlata OTP Nova objasnila nam je da klijenti koji daju predmete u zalog sami odabiru rok i način povrata zajma te mogu dobiti zajam od 75 posto trenutačne tržišne cijene predmeta. U toj su zalagaonici istaknuli i da u Hrvatskoj ima malo zalagaonica zbog negativnih konotacija koje se vežu uz posao pozajmice; njima je u samo mjesec dana četiri puta došla inspekcija državnog i financijskog inspektorata. U OTP Novoj nadaju se će se nakon ulaska u Europsku uniju promijeniti ozračje za tu vrstu poduzetničkog potrivata.

HEP planira graditi malu hidroelektranu na rijeci Cetini, koja bi trebala biti završena najkasnije do travnja 2015. godine, objavila je tvrtka u svojem newsletteru HEP-ov Vjesnik. Riječ je o elektrani Prančevići, koja će biti snage 1,15 megavata, a u tu svrhu osigurano je 27 milijuna kuna. Ta bi mala HE trebala davati devet gigavatsati električne energije na godinu, a očekuje se da bi gradnja trebala početi najkasnije ovoga kolovoza. Inače, idejno rješenje gradnje male hidroelektrane Prančevići na desnoj obali rijeke Cetine još je 2000. godine izradio Projektni biro Split, a prethodno je postojalo rješenje gradnje na lijevoj obali Cetine.

Za sada je potvrđen 31 izlagač i očekujemo još mnogo prijava, tako da bi omjer trebao biti 80 posto domaćih i 20 posto stranih, iz Slovenije, Srbije, BiH, Crne Gore, Kosova, Makedonije te Albanije. Velik je interes na gospodarskim i političkim razinama, a osim izlagačkih aktivnosti govorit ćemo o aktualnim temama u sklopu Foruma REXPO, središnjeg mjesta događaja, na kojem ćemo ugostiti mnogo uglednih međunarodnih stručnjaka i predstavnike regionalnih vlada. Glavne su teme povezane sa svjetskim i regionalnim investicijskim trendovima, obnovljivim izvorima energije, investicijama u turizam i ugostiteljstvo, fondovima EU, infrastrukturnim ulaganjima, upravljanjem projektima, održavanjem objekata te izvorima i modelima financiranja investicijskih projekata. Tvrde i njihovi projekti moći će se predstaviti na prezentacijama, poslovnim sastancima i u neformalnom druženju u sklopu Gala partyja REXPO, a održat će se i mnogo besplatnih radionica na temu upravljanja projektima za početnike, izvedivosti, fondova EU, financiranja poduzetničkih pothvata i zelene gradnje.

Ovogodišnji su institucionalni pokrovitelji sajma Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, čiji će predstavnici sudjelovati i na panelima u sklopu Foruma REXPO. Potporu sajmu iskazali su i Grad Zagreb, Agencija za investicije i konkurentnost, Udruga gradova, Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora, Savjet za zelenu gradnju, EU projekti te Hrvatska private equity i venture capital asocijacija. Međunarodnu potporu sajam REXPO, među ostalim, ostvaruje i u partnerstvu s talijanskim sajmovima EIRE-om i MIPIM-om, koji u Hrvatsku dovode važne talijanske ulagače.

Vjerujemo da ćemo, po uzoru na prošlu godinu, ponovno pokrenuti milijunske projekte u regiji i potaknuti zanimanje stranih investitora, koji i ove godine dolaze u Zagreb spremni za konkretna ideje i projekte. Od prošle godine imamo mnogo pozitivnih iskustava izlagača, među kojima možemo istaknuti Luxor grupu, koja je u kontaktima ostvarila na prošlogodišnjem sajmu potpisala višemilionski ugovor na projektu najvećeg IT Parka u Srbiji s indijskim investitorom Embassy Groupom. Da bi REXPO Adriatic 2013 ostao poslovna platforma aktivna cijele godine, pridonijet će i ovogodišnji natječaj za najbolji projekt u jadranskoj regiji – REXPO Adriatic TOP 10 – na kojemu će se uz pomoć najvećih investicijskih stručnjaka odabrati deset najboljih aktualnih projekata koji će konkurirati za završnu nagradu.

I genetika i robotika izazovne su znanosti i zacijelo će vrijednim znanstvenim otkrićima na različite načine jako poboljšati kvalitetu života i pridonijeti razvoju tehnologije. Molekularna biologija, objašnjava Tamim Asfour, dat će dublji uvid u procese u ljudskom tijelu, a robotika ljudima novu generaciju pomoćne tehnologije.

Robotika će igrati ključnu ulogu u mnogim aplikacijama u 21. stoljeću. Moć robotike već se sad jasno vidi u proizvodnji u kojoj precizni, brzi i spretni roboti imaju važnu ulogu u proizvodnim procesima, bilo da u njima sudjeluju sami ili s ljudima. U tim je procesima robot već uvelike zamijenio čovjeka. Dojmljivi su robotički proizvodi, primjerice, robot-usisavač Roombam te kirurški robot Da Vinci. Zasad su roboti opće namjene na neki način isključeni jer prednost imaju oni koji obavljaju korisne pojedinačne funkcije i njihov će se broj na tržištu povećavati. Međutim, u robotskoj tehnologiji napredak će se usmjeriti na napredne robote sposobne za složenije poslove i zadatke, uključujući obavljanje nekoliko funkcija odjednom, i to u suradnji s ljudima.

Roboti su već zamijenili ljude u mnogim poslovima u proizvodnji, na proizvodnim vrpcama, u poslovima u kojima se zahtijeva visoka preciznost, kao što je proizvodnja poluvodiča, ili dosadnim, opetovanim poslovima koji zahtijevaju veliku preciznost i snagu.

Razvoj novih tehnologija i robotika znatno će promijeniti sadašnju sliku i način života. Svjedoci smo početka industrijsko-društveno-robotske revolucije koja će nadmašiti otkriće elektromagnetskih valova, računala i mobilne telefone. Roboti će u budućnosti biti sveprisutni: stvorit će novi svijet i prilike, nova tržišta, poslovne i radne uvjete. Pomoći će ljudima, ali neće ih zamijeniti.

Robotika je jedna od ključnih strateških tehnologija na kojima će se zasnivati konkurencija najvažnijih industrija, kao i inovacije važne za mnoge društvene izazove i promjene. Nažalost, nema programa multinacionalne industrijske robotike, bar ne u ovoj fazi.

Obje su znanosti izazovne i zacijelo će vrijednim znanstvenim otkrićima na različite načine jako poboljšati kvalitetu života i pridonijeti razvoju tehnologije. Molekularna biologija pružit će dublji uvid u procese u ljudskom tijelu, a robotika ljudima novu generaciju pomoćne tehnologije.

Nekoliko je takvih područja, riječ je o osjećajima kao što je ljubav.

S onim što se radi u robotici u Hrvatskoj upoznat sam u sklopu suradnje s prof. dr. sc. Bojanom Jerbićem sa Zavoda za robotiku i automatizaciju proizvodnih sustava Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.

Robotika je tehnologija budućnosti koja će jako utjecati na mnoga područja života i biti primjenjiva u radnom i privatnom okružju. Uložiti u robotiku globalno znači u budućnosti poticati sektor proizvodnje i usluga, što su dva primjera za održivo ulaganje.