Počinje na ciklotronu proizvodnjom radioaktivnog fluora protonskim bombardiranjem molekula obogaćene vode. Nakon dovršetka proizvodnje izotop se posebnom transfernom linijom prebacuje u tzv. vruću ćeliju u kojoj se rabi u kemijskoj sintezi fluorodeoksiglukoze (FDG).
Tijekom iradijacije obogaćene vode na ciklotronu kemijski tehničari odjeveni u sterilna odijela najprije očiste proizvodni prostor osiguravajući aseptične uvjete i pripreme potrebne polazne i pakovne materijale za proizvodnju. Materijali se stavljuju u sintetski modul i uključenjem starta automatiziranog sustava pokreću kemijsku sintezu.
FDG se sintetizira u sintetskom modulu u vrućoj ćeliji, zbog vrlo visoke radiokativnosti olovnom zaštitom debelom devet centimetara posebno zaštićenom prostoru. Nakon sinteze prema recepturi dodaje se fiziološka otopina u skladu s traženom koncentracijom i količinom.
FDG izlazi kao ‘bulk’-otopina, a ne kao gotov oblik, i posebnom teflonskom transfernom linijom prolazi u robotski sustav za razrjeđivanje i doziranje. Radi isporuke zahtijevane količine radiofarmaceutika dijagnostičkim centrima na temelju njihovih narudžbi i količine proizvoda radi kontrole kvalitete tehničar unosi potrebne podatke i pokreće sekvencu razrjeđivanja te doziranja serije. Nakon razrjeđivanja otopine i homogenizacije robotska ruka uzima bočicu, skida čep i puni bočicu radiofarmaceutikom. Zatvara bočicu i odlaže je u određenom položaju u olovni spremnik koji se automatski zatvara.
Tehničar koji se nalazi izvan zone radioaktivnosti u poseban sustav, tzv. DWS, prevozi olovni spremnik. S izlaskom olovnog spremnika poseban pisač tiska etikete koje tehničar lijevi na olovni spremnik i transportno kućište. Nakon dovršetka etiketiranja tehničar stavlja olovne spremnike u transportna kućišta i odvozi ih do automobila kojim će se radiofarmaceutik dostaviti korisniku.
Bez obzira na najkvalitetniju hranu, bez zraka i vode nema nam života. Čuvajmo ih stoga jednakim žarom kao što se branimo od aditiva kao što su kalcij-propionat, olestra, propil-galat i kalij-bromat.
Svako novo stoljeće produlji ljudski vijek: u nekim se dijelovima svijeta utroščio u odnosu na srednji vijek. Međutim, svako novo stoljeće donosi i nove bolesti koje se nastoje suzbiti i iskorijeniti medicinskim istraživanjima. Naša era donosi nam bezbroj životnih poboljšanja, ali mnoga od njih štetno djeluju na zdravlje. Hrana nas održava na životu i istodobno ubija. Neobična, ali istinita tvrdnja! Naime, tempo života i brz protok vremena donose nove prehrambene navike. Čovjek sve više kupuje u velikim supermarketima u kojima sve izgleda sjajno i na prvi pogled privlačno. Međutim, izgled vara. Da bi ta hrana, koja je industrijska, bolje izgledala i imala bolj okus, dodaju joj se silni aditivi ili poboljšivači.
Mislite li da su aditivi u hrani izmišljotina modernog doba, varate se. Već u srednjem vijeku hrani su se dodavali razni sastojci da bi joj produljili vijek ili poboljšali okus. Najstariji su aditivi dim, sol i razni začini koje su križari donijeli s Bliskog istoka. Ti prirodni poboljšivači nisu štetni, čak su korisni za ljudsko zdravlje. Međutim, danas, s razvojem znanosti, kemičari su proizveli i umjetne aditive, od kojih su mnogi štetni i mogu prouzročiti negativne promjene u ljudskom organizmu i pojavu smrtonosnih bolesti. Danas je mnogo aditiva u ljudskoj prehrani, pa i ondje gdje bi im se čovjek najmanje nadao. Nalazimo ih u kruhu, mesu, voćnim sokovima, pivu, sušenom voću, jestivim uljima (osim maslinovu), kolačima, marmeladama, džemovima, bombonima, suhim i slanim ribama, tjestenini, konzerviranoj mesu i mnogim drugim prehrabrenim proizvodima. Naravno, nisu svi štetni i ne izazivaju alergije i opasne bolesti. Bez njih pojedine namirnice ne bi dugo mogle ostati svježe: masnoće bi se užegle, a voće i povrće izgubilo boju i postojanost. Međutim, dokazano je da neki aditivi mogu potaknuti alergijske reakcije u osjetljivu organizmu i djelovati na promjenu ponašanja osjetljivih osoba. Nepoznavanje svojstava razvija neku vrstu fobije zbog koje se odbija sve što sadržava poboljšivače hrane. Bez obzira na njih danas se bolje i dulje živi.
