U Zagrebu postoji samo pet zalagaonica. U jednoj od njih inspektori su bili četiri puta u samo mjesec dana.
U svijetu je poznata praksa dizanja zajmova zalogom stvari u zalagaonici, no u Hrvatskoj je taj biznis vrlo slabo razvijen. U njemu prednjači zalagaonica Intercredo iz Varaždina, čiji je vlasnik Marko Hrgota, koja osim u Varaždinu, ima i podružnicu u Zagrebu. No Hrgota nije bio raspoložen za priču o tome kako mu ide posao.
U Zagrebu postoji samo pet zalagaonica: Barocco, Spektra, Glasnović, Intercredo i OTP Nova. U njima se radi tako da stranka kojoj treba zajam donese predmet (zlatni i srebrni nakit, starine, tehnička roba od mobitela do televizora, umjetnine) i zaključi ugovor sa zalagaonicom na neki rok te uz kamatu. Zajmo-primac dobiva novac i ostavlja predmet u zalog; ako ne može vratiti novac, zalog ostaje u vlasništvu zalagaonice koja ga prodaje.
Mogućnost internetske prodaje od velike im je koristi. Tako se na stranicama zalagaonice Intercredo mogu kupiti stvari koje su u njezinu vlasništvu. Ponuda je raznolika: od gitare, laptopa, zvučnika, glazbene linije, digitalnih fotoaparata i kamera do jednačeg pribora za jelo te muške i ženske slavonske nošnje, koju zalagaonica prodaje za 2500 kuna. Po kojoj je cijeni založena, nismo uspjeli doznati. Direktorica Ivana Bilić iz zalagaonice zlata OTP Nova objasnila nam je da klijenti koji daju predmete u zalog sami odabiru rok i način povrata zajma te mogu dobiti zajam od 75 posto trenutačne tržišne cijene predmeta. U toj su zalagaonici istaknuli i da u Hrvatskoj ima malo zalagaonica zbog negativnih konotacija koje se vežu uz posao pozajmice; njima je u samo mjesec dana četiri puta došla inspekcija državnog i financijskog inspektorata. U OTP Novoj nadaju se će se nakon ulaska u Europsku uniju promijeniti ozračje za tu vrstu poduzetničkog potrivata.
HEP planira graditi malu hidroelektranu na rijeci Cetini, koja bi trebala biti završena najkasnije do travnja 2015. godine, objavila je tvrtka u svojem newsletteru HEP-ov Vjesnik. Riječ je o elektrani Prančevići, koja će biti snage 1,15 megavata, a u tu svrhu osigurano je 27 milijuna kuna. Ta bi mala HE trebala davati devet gigavatsati električne energije na godinu, a očekuje se da bi gradnja trebala početi najkasnije ovoga kolovoza. Inače, idejno rješenje gradnje male hidroelektrane Prančevići na desnoj obali rijeke Cetine još je 2000. godine izradio Projektni biro Split, a prethodno je postojalo rješenje gradnje na lijevoj obali Cetine.
Za sada je potvrđen 31 izlagač i očekujemo još mnogo prijava, tako da bi omjer trebao biti 80 posto domaćih i 20 posto stranih, iz Slovenije, Srbije, BiH, Crne Gore, Kosova, Makedonije te Albanije. Velik je interes na gospodarskim i političkim razinama, a osim izlagačkih aktivnosti govorit ćemo o aktualnim temama u sklopu Foruma REXPO, središnjeg mjesta događaja, na kojem ćemo ugostiti mnogo uglednih međunarodnih stručnjaka i predstavnike regionalnih vlada. Glavne su teme povezane sa svjetskim i regionalnim investicijskim trendovima, obnovljivim izvorima energije, investicijama u turizam i ugostiteljstvo, fondovima EU, infrastrukturnim ulaganjima, upravljanjem projektima, održavanjem objekata te izvorima i modelima financiranja investicijskih projekata. Tvrde i njihovi projekti moći će se predstaviti na prezentacijama, poslovnim sastancima i u neformalnom druženju u sklopu Gala partyja REXPO, a održat će se i mnogo besplatnih radionica na temu upravljanja projektima za početnike, izvedivosti, fondova EU, financiranja poduzetničkih pothvata i zelene gradnje.
