Home / Tvrtke i tržišta / Technology Day 4. travnja

Technology Day 4. travnja

Dakle nešto poput koncesije. Ako su rezultati pozitivni, odnosno kompanija ih je popisala i može dokazati kakve su joj namjere i sposobnost za provedbu, onda bi trebao slijediti dogovor vlasnika svih takvih tvrtki o trajanju prava. Stoga bi se s vremenom uspostavio registar rudarskih polaganja prava. Ipak, temelj tog zahtjeva, uvjereni su mnogi, trebao bi biti precizna informacija o kompoziciji asteroida, koja se može dobiti samo ako ste nogom stupili na njegovu površinu te ako možete dokazati sposobnost povratka na Zemlju sa znatnim količinama materijala.

Dakle, tek bi registrirani potencijal asteroida mogao postati rudarski resurs. Popis rudnog bogatstva, ipak, prije svega je nužan radi uspostave neke vrste Fort Knox, asocijacije centralnih banaka, koje bi emitirale svoju valutu. Takva banka sigurno bi znatno ubrzala industrijalizaciju svemira, nadaju se svemirski poduzetnici, koji bi čini se ipak ponajviše željeli izbjeći uglavnom jalove međunarodne debate o tome tko može reći da je XY četvornih metara asteroida njegovo. Fascinantno je istražiti kako se ta tema od nesumnjivo globalne važnosti zasad propituje kroz, eto, poduzetničke probleme privatnih investitora, koji su slučajno i jedni od opinion makeri i financijskih moćnika u SAD-u. Zasad nije moguće pronaći stajalište vlada vodećih sila o toj temi premda teško da ne postoji u njihovim globalnim projekcijama.

Kojim će smjerovima krenuti uspostava zakonodavstva, pa i banaka, ponajviše će ovisiti o tome tko ima najviše hrabrosti, drskosti i otkrića da bi započeo cijeli proces, odnosno s kojim će pravnim procesom i na kojem dijelu Zemlje krenuti iznalaženje rješenja za eksploataciju bogatstva svemira. Otprilike za pet godina, vjeruje se, dio asteroidnih ciljeva bit će popisan, lagane letjelice poslane u svemir na snimanje stanja i pripremu terena, a tada će započeti pravna bitka. No tek treba vidjeti kako će na sve to reagirati primjerice Rusija, pionir svemirskog osvajanja, Kina, Indija i druge velesile koje još nisu možda osnovale takve tvrtke, ali sigurno neće mirno sjediti i gledati dopremanje platine ili dijamanata iz svemira. Upravo je najnaivniji dio ove priče vjerovati da je problem u pravnim definicijama rudarske eksploatacije svemira.

Nije nevjerojatna konstrukcija da će tvrtke, dok njihove vlade iza njihovih leđa kalkuliraju poteze, najvjerojatnije reći: ‘Ajmo vidjeti i učiniti, a poslije radije tražiti oprost od grijeha nego dozvolu’. I baš to mogao bi biti opasan izvor sukoba, jer ovdje sva-kako nije riječ o klasičnom zemljskom širenju tržišta. Premda mnogi rado povlače paralele sa zlatnom groznicom, koja je ipak bila lokalni pravni problem država s nalazištima zlata, ova priča ipak mnogo više sliči uvodu u novo kolonijalno osvajanje novog svijeta. I zato teško da može proći bez ozbiljnih međunarodnih problema i utvrđivanja odnosa političkih snaga. Rat za svemir ovime je definitivno počeo, a možemo se nadati da će u njemu ratovati samo pravnička elita.