DAMIR ZEC

Testiranja su nastavljena nakon početnog uspjeha. PASS, dovoljno praktičan da se može postaviti na svako terensko vozilo, oklopni transporteri ili tenk, koristi se sinkroniziranim pulsom koji nastaje između dva paljenja dovoljno snažnog lasera. Testiranja su dokazala da taj puls može biti toliko moćan da stvori loptu plazme koja se može ispaliti na goleme udaljenosti i pri udaru stvara zaglušujuću buku te zaslepljujuće svjetlo. PASS je jedino oružje koje radi na spomenutom načelu. Znanstvenici već tvrde da se može razviti prenosivo oružje slično prosječnoj automatskoj pušci, sa smrtonosnim i nesmrtonosnim načinima paljbe. Dodatna je prednost plazmatskog oružja što projektirali pri udaru oslobađa golemu energiju i plazma se širi stvarajući elektromagnetski puls. Taj puls izaziva grčenje mišića i paralizu te onemogućuje rad elektroničkih uređaja. Ne treba previše isticati da je primjena takvog oružja moralno upitna zbog agonije koju izaziva. Međutim, tvrdi se da američka mornarica i Sveučilište na Floridi već testiraju učinak elektromagnetskog pulsa i laserskih zraka na ljude.

S masom od samo 15 kilograma i dometom od dva kilometra ‘obrambeni štit’ ima mnogo prednosti u odnosu na konvencionalno oružanje. Dva su glavna faktora ubojnosti nevjerojatna preciznost, kojoj klasično topništvo ne može konkurirati, i mogućnost udara na metu brzinom svjetlosti. Američki je militarizam, prema nekim analitičarima, već davno izazvao iz domene tradicionalnoga pa sad želi dominirati i neprijateljskim.

Mars Science Laboratory (MSL, Marsov znanstveni laboratorij), koji za nekoliko godina treba krenuti prema Marsu, imat će ugrađen dojmljiv hibridni instrument ChemCam. Riječ je o teleskopskoj kameri čiji je objektiv i fokuser zrake snažnog lasera umom. U tom se smjeru razvijaju projekti utemeljeni na čestičnim zrakama, zrakama antimaterije, slabim i jakim laserima, ultrafrekventnim mikrovalovima te akustičnom oružju. U tom kontekstu PASS treba postati oružje koje će moći uništiti neprijatelja, onemogućiti mu komunikaciju i uništiti psihu.

Boeing radi i na oružju koje bi teoretski trebalo skupiti plazmu sa zrakoplova koja prirodno nastaje oko svake letjelice koja leti velikom brzinom. Tako prikupljena plazma trebala bi se kanalizirati u oružani sustav zrakoplova i u malo izmiješenom obliku ispaljivati na metu. Posebna su priča su laserski sustavi. Američka vojska već je uspješno testirala i upotrijebila laser postavljen na transportni avion kako bi njime onesposobljivala balističke projektil. Razorni potencijal ima i Mars Science Laboratory (MSL, Marsov znanstveni laboratorij), koji za nekoliko godina treba krenuti prema Marsu. Imat će ugrađen još dojmljiv hibridni instrument nazvan ChemCam. Riječ je o teleskopskoj kameri čiji je objektiv fokuser zrake snažnog lasera. Ta će zraka, široka milimetar, na udaljenosti od više metara moći zagrijati površinu stijene do temperature od gotovo deset tisuća Celzijevih stupnjeva. Tako isparenj materijal analizirat će spektroskopom u roveru a da vozilo neće trebati prilaziti svakomu zanimljivom kamenu.

NAKON ŠTO JE INSTITUT ‘RUĐER BOŠKOVIĆ’ 17 GODINA ĆEKAO NOVAC OD MZOŠ-a POTREBAN ZA KUPNJU NOVOG CIKLOTRONA, TAJ JE UREĐAJ KUPILA POLIKLINIKA MEDIKOL I INVESTIRALA U OSNIVANJE PODUZEĆA RMC D.O.O., REKONSTRUKCIJU ZGRADE TE NABAVU OSTALE OPREME, ŠTO JE BILO ULAGANJE OD 50-AK MILIJUNA KUNA. CIKLOTRON JE VRIJEDAN OKO DVA I POL MILIJUNA EURA – TAKVE U SVIJETU IMA SAMO PET INSTITUTA.

Ciklotron je akcelerator čestica u kojem se čestica giba spiralno po kružnoj putanji sve većeg polumjera. Osnovno je načelo djelovanja ubrzavanje negativno nabijenih atoma vodika uporabom visokofrekventnog izmjernočnog napona određene rezonantne frekvencije. Jako homogeno magnetsko polje, okomito na putanju čestica, sili ih na spiralnu vrtnju. Horizontalnim kružnjem mnogo puta prelaze preko ubrzavajuće razlike potencijala. Pri svakom prelasku preko ubrzavajućih polova energija im se povećava do 18 MeV i napokon im brzina naraste do iznosa približnih brzini svjetlosti. Snop dobiven na ciklotronu rabi se za bombardiranje različitih atoma u metama kako bi se proizveli različiti radioizotopi. Ruđer Medikol Ciklotron posebno je zainteresiran za stvaranje kratkotrajnih radioizotopa koji se raspadaju emisijom pozitrona, a koji su posebno pogodni za PET/CT-diagnostiku u nuklearnoj medicini. Tvrtka upotrebljava Cyclone 18/9, 18 MeV-ski ciklotron za proizvodnju radioizotopa, proizvod belgijske tvrtke Ion Beam Applications – IBA (Louvain-la-Neuve). Radioizotopi se dobivaju bombardiranjem različitih meta, tekućih, plinovitih ili krutih, protonskim (energije od 18 MeV) ili deuterijskim (energije od 9 MeV) snopovima ostvarenim u ciklotronu. IBA Cyclone 18/9 u uvjetima vrlo visokog vakuum, od 5*E-7 mbar, ubrzava negativne ione vodika kojima se nakon akceleracije i dostizanja pune energije prolaskom kroz karbonsku foliju skidaju njihovi elektroni. Tad pozitivno nabijena čestica, proton vodika, ulazi u ciljanu metu. Budući da se česticama mijenja naboj, snop zaokreće na drugu stranu, ‘vadi’ iz ciklotrona i tako usmjerava na metu. Tom se metodom može postići gotovo 99-postotna iskoristivost snopa i minimizirati aktivacija ciklotrona. Uz osnovne aktivnosti ta je vrsta ciklotrona zbog fleksibilne i modularne konstrukcije pogodna za istraživački i razvojni rad. Mogućnošću proizvodnje velikog spektra radioizotopa na različitim vrstama meta ili eksternim linijama ionskih snopova otvara se savsm novo područje razvoja sofisticiranih tehnologija u službi nuklearne medicine – kaže Aleksandar Adamov, mag. ing. meh., glavni inženjer za održavanje strojarskog pogona.