U laskom Hrvatske u Europsku uniju domaćim se gospodarstvenicima otvara jedinstveno tržište od pola milijarde stanovnika. No prehrambenoj i poljoprivrednoj industriji istodobno se donekle zatvaraju najbliža i najzanimljivija tržišta Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, Makedonije i Crne Gore. Hrvatska do prvog srpnja ove godine više neće biti članica Cefte (srednjeeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini), čije članice međusobno trguju s nultom ili nižom carinskom stopom, a o mogućnostima lakšeg trgovanja u ime Hrvatske s članicama Cefte pregovara Europska komisija. Hrvatska već sada 70 posto svojih prehrambenih proizvoda uvozi iz EU, a s obzirom na smanjenje troškova pri uvozu, on će i dalje rasti, tvrde u Hrvatskoj gospodarskoj komori. S druge strane, izvoz u EU neće znatnije narasti. Naime, Hrvatska već sada ima gotovo u cijelosti slobodan izvoz prehrambenih proizvoda u EU, a na to tržište izvozi se hrane u vrijednosti oko 570 milijuna dolara.
Kako su postojeći režimi trgovine između Hrvatske i tih zemalja znatno liberalniji nego što je to slučaj pri trgovanju poljoprivredno-prehrambenim proizvodima između Hrvatske i zemalja regije, za pojedine skupine proizvoda, poput mlječnog i mesnog sektora, cigareta i konditorskih proizvoda, carine će znatno porasti, poručuju iz Poljoprivrednog sektora HGK. Dodatna je teškoća za poljoprivredno-prehrambene proizvode i mogućnost rasta carina pri izvozu u zemlje Cefte. Na ta tržišta Hrvatska na godinu izveze oko 645 milijuna dolara hrane. Zbog toga je iznimno važno da se najkasnije do dana ulaska u EU osigura izmjena Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji zemlje regije imaju s EU, a što je bila praksa i tijekom prijašnjih valova proširenja. No i tada će hrvatski proizvodi biti u lošijem položaju nego što su sada jer će se izvoziti pod jednakim uvjetima kao i iz ostalih članica EU, a Srbija, glavni konkurent na ovim tržištima, zadržat će povoljniji tretman.
