Je li ugrožavanje ruskoga kapitala bio istinski cilj kontroverznog prijedloga iz EU?

Parlament je odbio blago rečeno neuobičajen prijedlog o rezanju štednje građana u ciparskim bankama kojim je Unija uvjetovala Cipru kredit od deset milijardi eura. Tako se spasio dogovor o olakšavanju uvjeta otplate ruskoga kredita od 2,5 milijardi eura, ali i riskiralo dobivanje kredita od EU.

Vjerojatno jedan od najduljih dogovora spašavanja (eng. bailout) neke zemlje u povijesti bliži se kraju, iako ne bez turbulencija. Izvlačenje Cipra, točnije grčkog dijela koji je u Europskoj uniji, započeto je službeno još u lipnju prošle godine, no zbog neslaganja s prijašnjom komunističkom vladom, više zainteresiranom za dogovor s Rusijom, do danas nije realizirano, i to, čini se, ne bez dobrog razloga. Mediteranski otočić skinut je s europskog leda nakon što je na vlast došao predsjednik desnog centra Nikos Anastasiades koji je dobivanje pomoći legendarno ‘trojke’ (Europska unija, Međunarodni monetarni fond, Europska središnja banka) naveo kao jedan od ključnih ciljeva.

Nije trajanje jedina specifičnost ciparskog slučaja, mnogo je zanimljivija originalna ideja ‘šefice’ Europe Njemačke da za razliku od dosadašnjih izvlačenja posrtnih ekonomija (Irsko, Grčka, Portugal) u ovome sudjeluju i sami Ciprani svojim bankovnim depozitima, novost prikladno nazvana ‘bail-in’. Uzrok tomu blago rečeno nesvakidašnjem pristupu jest potrebno smanjenje iznosa kredita sa 17 milijardi eura na deset, koliko međunarodni kreditori smatraju održivim u ciparskom slučaju. Taj koncept ‘pomoći ćemo vam da si pomognete’ izazvao je pravu buru na Cipru i izvan njega. Najglasniji su bili Rusi, koji bi bili iznimno pogođeni takvim razvojem događaja zbog razvijenih poslovnih interesa na tom otoku (trećina je depozita ruska). Ruski predsjednik Vladimir Putin nazvao je dogovor ‘nepoštenim, neprofesionalnim i opasnim’. Ministar financija Michael Sarris najavio je odmah put u Moskvu, a njegov se šef prihvatio telefona i počeo sâm smirivati ruske prijatelje.

Vlada se bojala da će uvođenje jednokratnog nameta na depozite izazvati paniku i povlačenje novca iz banaka, i imala je sašvim pravo, a porez će smanjiti ukupnu novčanu masu za oko osam posto. Osim što je na sebe navukla lavinu bijesnih kritika i opravdanih sumnji u utemeljenost takva presedana, ideja je izazvala navalu štedišta na banke i bankomate, odnosno isplata gotovine iz sustava, i paniku, na što je odgovoreno zatvaranjem banaka i burze. To ih ipak nije spriječilo da prijedlog pošalju na izglasavanje u parlament usprkos odbijanju Demokratske stranke, koalicijskog partnera vladajućeg Demokratskog saveza, da podupire program spašavanja u obliku dogovorenog u subotu između Cipra i kreditora.

Kontroverzna mjera postavljena kao preduvjet za dobivanje deset milijardi eura pomoći imala je male izgleda u parlamentu u izvornom obliku, što ne začuđuje s obzirom na njezinu neuobičajenost i ‘drukanje’ lokalnih političara protiv nje, uključujući predsjednika Anastasiadesa, nakon što su shvatili da je riječ o nezgodnom presedanu.

• Parlament će sigurno odbiti prijedlog zato što je nepravedan. Nismo očekivali takve zahtjeve od svojih europskih partnera – rekao je u intervjuu prije početka rasprave u parlamentu. Riječ ‘partner’ vjerojatno je upotrijebio u širem smislu. I, očekivano, parlament je odbio tu suludu mjeru.

Ciprani su bili zamislili smanjiti pritisak na manje račune, ali manevarski im je prostor skučen jer ne mogu posebno pritisnuti ni one veće, u velikoj mjeri ruske račune, jedan od važnijih izvora investicija u zemlji, zbog čega su odlučili raspodijeliti teret (ruski novac činio je 12 milijardi eura u bankama i 19 milijardi u poduzećima potkraj prošle godine). Zastupnici su se trebali izjasniti o prijedlogu prema kojem se depoziti do 20 tisuća eura ne bi dirali, oni do sto tisuća oporezivali.