Pričljivi mozak

Zbog straha da je nakon deset godina Queer Zagreb postao ‘mainstream’, prestao je biti festival – održavat će se u drugom formatu. Odsad je Sezona, ali dobro sadržaja ne manjka.

Došli smo do kraja jedne faze, festival više ne može rasti, može samo urasti – riječi su kojima je Zvonimir Dobrović, umjetnički ravnatelj festivala Queer Zagreb, prošle godine objasnio razlog zbog kojeg se manifestacija koja je deset godina obogaćivala zagrebački kulturni program više ne može održavati u okvirima u kojima je to dosad činila. Prema Dobrovićevim riječima, program je, među ostalim, postao gotovo ‘mainstream’, što je zasigurno namjeravalo. Međutim, da bi zadržao aktualnost i uzbudljivost, ‘bilo je vrijeme da se ponovno promisliti o njegovu formatu. Zato je Queer Zagreb 2012., nažalost, bio i posljednji u tom formatu’.

Nažalost ponajprije zato što se uspio etablirati kao umjetnički festival koji nije samo ‘queer’ nego je pozornost javnosti zaslužio raznolikim i kvalitetnim umjetničkim sadržajima (filmski, glazbeni itd.), od kojih se posebno ističe onaj kazališni, ugošćujući svaku sezonu dojmljive kazališne autore, od onih s margina stranih nezavisnih scena do već prepoznatljivih imena europske i svjetske produkcije.

Dakle, festivala nema, ali bez obzira na to otvorena je Queer sezona, i to s mnogo filmova te tematike ujedinjenih u programu ‘Queer momenti’ koji gostuje u okrilju zagrebačkog kina Europa, art kina Croatia u Rijeci te, nipošto zanemarivo, u kinu Karaman u Splitu. Riječ je o filmovima Davida Lamberta ‘Iza zidova’, Fantona Baileyja ‘Postati Chez’, Nicole Donata ‘Bratstvo’ te Nitzana Gilatzlyja ‘Vrijeme za obitelj’. Drugi dio programa zasad je usredotočen na umjetničke rezidencije stranih autora te predstavljanje knjiga i predavanja, koje će uglavnom ugostiti Medijateka Francuskog instituta. Predstavit će se knjiga Tristana Garcije ‘Najbolje u čovjeku’ koja u sudbinama četiriju osoba govori o odlučujućem razdoblju u povijesti seksualnosti i politike na Zapadu obilježeno epidemijom side te djelo Susan Sontag ‘Istovremeno’, kolekcija eseja i pisama u kojima autorica tematizira oslobađajući prirodu književnosti za pojedinca i borbu protiv političke nepravde, obuhvaćajući razdoblje od 11. rujna u Americi do problematike Abu Ghraiba, mučenja zatvorenika i raspada političke retorike.

Potkraj ožujka zainteresirani će moći poslušati i predavanje Gerta Hekma ‘Početci LGBT pokreta i seksualna revolucija’. Kazališni dio sezone otvorio je, nadamo se, ne i zatvorio, redoviti gost Queera Zagreb, francuski koreograf i jedan od najvećih inovatora u suvremenom plesu u posljednjih nekoliko godina Jérôme Bel. Riječ je o predstavi, bolje reći koreografskoj minijaturi plesača Céderica Andrieuxa i njegovoj eksplikaciji koreografskog sazrijevanja, kakve je zagrebačka publika mogla vidjeti u Zagrebu u Belovoj režiji već nekoliko puta. Pa tako, iako se za zagrižene posjetitelje Queera jednostavna biografičnost Céderica Andrieuxa doima poput pomalo redundanta i predvidljiva kazališnog ostvarenja, Jérôme Bel za većinu domaće kazališne publike nedvojbeno je poželjan, a možda i dalje egzotičan gost. Queer sezone otvorena je i, prema svemu sudeći, iako slobodnije organizirana od festivala, nipošto joj ne manjka sadržaja.