Ulagae najviše zanimaju Vindija i Kraš, Tommy i Plodine

Izlazak iz Cefte i približavanje EU prehrambenoj i trgovačkoj djelatnosti mogli bi donijeti nove promjene u segmentu novih akvizicija i spajanja, kao što je nedavni slučaj u kojem je Narodni trgovački lanac preuzeo Biljemer-kantovo poslovanje. Konzultant Boris Teški procjenjuje da bi akvizicije na hrvatskom tržištu, prema objavljenim najavama, ove godine mogle vrijediti do dvije milijarde eura. Najvrednija među najavama Agrokoro je preuzimanje Mercatora, čija je vrijednost 500 milijuna eura. Ako se to ikada dogodi, transakcija Vindije, za koju Teški kaže da je najatraktivnija hrvatska meta za preuzimanje, mogla bi vrijediti 300-tinjak milijuna eura.

Naravno, to ne znači da će se transakcije realizirati. Hrvatske kompanije uglavnom su u različitim fazama restrukturiranja i vlasnici onih najuspješnijih žele da njihove kompanije ostanu u njihovim rukama.

• Prošle godine u regiji su potrošene tri milijarde eura na transakcije, bez obzira na križu. U Hrvatskoj ove godine ponajprije očekujemo konsolidaciju tržišta. Naravno, kad bi atraktivni lideri izašli na tržište, bilo bi i transakcija – kaže Teški.

Kad bi Vindija bila na prodaju, što se vjerojatno neće dogoditi dokle god je Dragutin Drk na njezinu čelu, to bi se sigurno svidjelo jednom francuskom Danonu ili nizozemskoj Campini. Međutim, kao i mnoge druge tvrtke Vindija ima diverzificirano poslovanje i u mliječnoj i mesnoj industriji, pa bi u slučaju preuzimanja trebala barem dva strateška partnera. Mliječna i konditorska industrija imaju najzdravije kompanije i najviše meta za preuzimanje.

• Mliječna industrija najrazvijeniji je dio domaćih prehrambenih industrija, ali cjenovno nekonkurentan. Snažni brendovi i pravodobno širenje osiguravaju stabilan rast i u uvjetima ulaska u EU. Strano vlasništvo i ulazak međunarodnih kompanija u Dukatovu slučaju nisu negativno utjecali na razvoj sektora. Strani su investitori zainteresirani, no ostaje problem vrednovanja – smatra Teški.

Druga je atraktivna meta konditorska industrija, odnosno Kraš, Zvečevo, Koestlin, Kandit. Još prije nekoliko godina držali su 50 posto tržišta, a danas, uključujući biznis sa slanicama, drže 30 posto.

• Konditori imaju visoku kvalitetu proizvoda i regionalno prepoznatljive robne marke, ali gubitak tržišnih udjela na domaćem tržištu rezultirao je padom dobiti i ratom cijena u pojedinim proizvodnim skupinama. Kraš dominira diverzifikacijom, a samo je Zvečevo specijalizirani proizvođač čokolade. Kandit i Koestlin s trgovačkim su markama izazivači u svim segmentima i novim tehnologijama povećavaju proizvodnju i izvoz. Za održanje sektora uz restrukturiranje nužna je konsolidacija – procjenjuje Teški.

Konzultant Željko Perić kaže da je teško očekivati da će multinacionalne kompanije ponuditi cijenu koju će biti nemoguće odbiti.

• Mnogim prehrambenim kompanijama operativni dio poslovanja dobro funkcionira, nemaju ambicije širiti se dalje u regiju i vlasnici razmišljaju: ‘Dokle ide, ide’, iako ne znam koliko je to pametno. Moguće su manje transakcije, pa i okupljanje, ali ne vidim mega-preuzimanja. Ako se i dogodi nešto važnije, to će značiti da su se vlasnici urazumili, da nemaju više unutarnjih rezervi te da dalje više ne mogu sami – tvrdi Perić.

Do sada nije bilo ozbiljnih stranih ponuda za preuzimanje dvaju lidera, Agrokora i Atlantic Grupe, no za neke dijelove Agrokora, poput Leda, bilo je interesa, ali i nesuglasja oko cijene. Agrokor je toliko diverzificiran da se pri eventualnoj prodaji može prodavati samo u dijelovima.

• Ako se, prema nekom scenariju, dogodi da Agrokor proda Ledo ili Zvijezdu, imao bi drukčiji položaj na tržištu, ali i drugi bi se počeli odlučivati na slične poteze – smatra konzultant Dragan Munjiza.

Stručnjaci predviđaju da će se Agrokor iscrpititi na Mercatorovoj integraciji u vlastiti sustav (ako preuzimanje bude uspješno). Atlantic ima prilično visoku zaduženost i ove godine manje biti orijentiran na rast, a više na internu stabilnost. U maloprodajnom sektoru nema toliko meta ni zainteresiranih kupaca, ondje više možemo očekivati slučajeve okupljanja, kao u slučaju NTL-a.

• Ono što se dogodilo Biljemerantu dogodit će se i drugim tvrtkama koje će nastojati izići iz biznisa ili se udružiti. U svakom udruženju poput NTL-a, Ultragrosa ili Gastro grupe nekoliko je tvrtki spremnih na uže povezivanje, ali i onih koje tu ideju potkopavaju. No kad svima padne profitabilnost, morat će udružiti – predviđa Munjiza.

Dvije su najizglednije trgovačke mete Tommy i Plodine. Neki analitičari predviđaju da bi te dvije kompanije mogle u dogledno vrijeme dopasti u ruke Sparu, koji ima slične formate i financijsku snagu te bi tako postao drugi najveći lanac u Hrvatskoj, ili pak francuskom lancu Auchanu, ako pokaže regionalni interes.

Konzultanti koji se bave spajanjima i preuzimanjima navijat će, logično, za transakcije jer u njima vide svoj poslovni interes. Drugi će pak reći zbog čega bi rasprodali zdrave hrvatske kompanije koje svojim brendovima mogu konkurirati multinacionalkama.